Zemlja iduće godine dobiva vlastitu "crnu kutiju": Snimat će kako naša civilizacija samu sebe vodi u propast zbog klimatskih promjena

Može li metalni monolit veličine gradskog autobusa koji snima kako čovječanstvo utječe na klimatske promjene, doista promijeniti smjer politike i spasiti planet?

Branimir Vorša | 06.12.2021. / 09:50

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Neuništiva "crna kutija" bit će izgrađena na granitnoj površini na zapadnoj obali Tasmanije u Australiji početkom 2022. godine. Njezina misija bit će snimiti "svaki korak čovječanstva" prema klimatskoj katastrofi, što će omogućiti zapis budućim civilizacijama koje bi na temelju istog mogle razumjeti što je uzrokovalo nestanak naše civilizacije, prenosi australska televizija ABC.

Spomenuti projekt predvodi kompanija za marketinško komuniciranje Clemenger BBDO u suradnji sa znanstvenicima Sveučilišta Tasmanija i trenutno se nalazi u takozvanoj beta fazi, a podaci o koracima koje radimo prema klimatskoj katastrofi već se prikupljaju na internetskoj stranici tog projekta.

Slika nije dostupna Znanstvenici upozoravaju: Kiša bi mogla zamijeniti snijeg na Arktiku prije no što smo se tome nadali

Slika nije dostupna Jesu li ovo neboderi budućnosti? Američki dizajneri predstavili "urbane sekvoje" koje imaju učinak 48.500 drveća u odstranjivanju ugljika iz atmosfere

"Crna kutija" koja će biti izgrađena, bit će zapravo monolit veličine gradskog autobusa napravljen od 7,5 centimetara debele čelične oplate sa solarnim panelima na vrhu. Unutar monolita bit će smješteni diskovi za pohranu podataka, koji će prikupljati podatke vezane za klimatske promjene, poput razine ugljičnog dioksida u atmosferi te prosječnih temperatura. Osim toga, koristeći algoritam, pretraživat će internet za objave na društvenim mrežama i vijesti vezane za klimatske promjene.

Kreatori projekta procjenjuju da će memorija u diskovima biti popunjena podacima u narednih 30 do 50 godina pa stoga planiraju i proširiti kapacitet za pohranu podataka kako bi omogućili dugoročnije rješenje, ali nije posve jasno kako bi se taj objekt trebao održavati, odnosno kako bi se njegovi solarni paneli trebali mijenjati prije propasti čovječanstva, koliko će se dobro držati ti diskovi za pohranu podataka nakon desetljeća u pogonu te koliko će sam monolit biti otporan na vandalizam i sabotažu. Naime, njegov položaj na osami, nekoliko sati udaljenosti od najbližeg većeg grada jedno je od sredstava odvraćanja, no hoće li to biti dovoljno?

Drugo pitanje koje se nameće jest i je li sve to samo jedan jako pametan marketinški potez ili će taj projekt imati opipljive koristi.

Slika nije dostupna Nestaju jesenske boje: Klimatske promjene ubijaju čaroliju jeseni

Slika nije dostupna Može li "digitalni blizanac Zemlje" spasiti naš planet od propasti? Znanstvenici političarima nude moćan alat za donošenje boljih odluka

Mozgovi koji stoje iza projekta vjeruju da bi projekt mogao odmah napraviti promjenu ako političari i kompanije postanu svjesni da se njihovi postupci snimaju. Ipak, to je iznimno optimističan pogled na budućnost projekta.

Spomenuti projekt nije prvi koji pokušava očuvati prirodnu baštinu našeg planeta od civilizacijskog usuda, bez obzira dolazi li on od klimatskih promjena ili drugih izvora. Na krajnjem sjeveru Norveške postoji ogromna riznica biljnih sjemenki zakopana ispod vječnog leda, a Australija ima i vlastitu zamrznutu "Noinu arku" čija je namjena potencijalno spriječiti da jedinstvena flora naprosto nestane s lica planeta.

Izvor: Cnet

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti