Mnogi virusi zaraze svoje domaćine preko sluznica u tijelu, poput sluznice u respiratornom traktu. Kako bi se zaštitilo čovjeka od virusa, znanstvenici pokušavaju zaustaviti ih prije no što dođu u priliku ući u tijelo kroz sluznicu.
Znanstvenici s MIT-ja tako su razvili strategiju cijepljenja koja može stvoriti vojsku T stanica koje spremno čekaju uljeze na površini sluznce, pružajući na taj način brzu reakciju imuniteta na virusne infekcije.
MIT-jevci su pokazali na primjeru sluznice pluća miševa da mogu pokrenuti jaku memorijsku reakciju T stanica, dajući im cjepivo koje se veže za protein koji se prirodno nalazi u sluznici. Na taj način može se pomoći pri raspoređivanju cjepiva po sluznicama, poput plućne ovojnice.
Znanstvenici kažu da su se specifično usredotočili na reakciju T stanica koja bi bila korisna protiv virusa ili tumora.
Ideja nam je bila iskoristiti protein albumin u obliku trojanskog konja kako bismo raširili cjepivo po čitavoj sluznici, kaže profesor Darrell Irvine, jedan od autora studije.
Osim što na taj način mogu zaštititi pluća od virusne infekcije, takav tip inhalirajućeg cjepiva mogao bi se koristiti i za liječenje metastaza raka na plućima ili čak za sprječavanje uopće i nastanka raka na plućima, tvrde autori studije, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Science Immunology.
Većina cjepiva koja se trenutno koriste ubrizgavaju se u mišićno tkivo, no većina viralnih infekcija događa se na sluznici pluća, gornjeg respiratornog trakta, reproduktivnog trakta ili gastrointestinalnog trakta. Stvaranje snažne linije obrane na tim mjestima moglo bi pomoći tijelu u obrani od infekcija na učinkovitiji način, kaže Irvine.
Nažalost, još uvijek nemamo tehnologije pomoću kojih bi pokrenuli reakciju imuniteta koja bi specifično štitila te sluznice, dodaje Irvine.
Postoji odobreno nazalno cjepivo protiv gripe, i oralno cjepivo za trbušni tifus, ali oba ta cjepiva se sastoje od živih, oslabljenih virusa, koji lakše mogu probiti sluznu opnu.
Irvine i njegovi kolege htjeli su istražiti alternativno rješenje, peptidna cjepiva, koja imaju bolji sigurnosni profil i koja je jednostavnije proizvesti, ali koja je teže raširiti po sluznicama.
Kako bi laše primjenili peptidno cjepivo na plućima, Irvine i njjegovi kolege iskoristili su pristup koji su prvi put istražili još u studiji iz 2014. godine. U toj studiji otkrili su da se vezanjem peptida za protein albumin, koji se nalazi u krvotoku, pomaže da se peptidi lakše nakupljaju u limfnim čvorovima, gdje mogu aktivirati snažnu reakciju T stanica.
Jedna od funkcija albumina jest održavanje osmotskog pritiska u plućima i može lako proći kroz epitelijalno tkivo koje okružuje pluća.
Kako bi testirali svoju ideju spojili su rep lipida koji se veže na albumin s peptidnim cjepivom protiv virusa kravljih boginja. U cjepivu je korišten i često upotrebljavan katalizator CpG, koji pomaže u provociranju jače rakcije imuniteta.
Cjepivo su primijenili intratrahealno odnosno direktno udisanjem te otkrili da takav način unosa cjepiva proizvodi 25 puta više memorijskih T stanica u plućima miševa. Isto tako miševi koji su primili takvo cjepivo bili su zaštićeni od navedenog virusa i mjesecima nakon cijepljenja, dok oni koji su cjepivo primili na klasičan način nisu.
Izvor: MIT
