Više od osam mjeseci nakon erupcije podvodnog vulkana u blizini Tonge 14. siječnja, znanstvenici još uvijek analiziraju utjecaje te snažne eksplozije. Otkrili su da bi njezine posljedice mogle dodatno zagrijati planet i pridonijeti već opasnim klimatskim promjenama.

Nedavno su istraživači izračunali da je erupcija Hunga Tonga-Hunga Ha'apa izbacila nevjerojatnih 50 milijuna tona vodene pare u Zemljinu atmosferu, uz ogromne količine pepela i vulkanskih plinova. Takva masivna količina vodene pare povećala je količinu vlage u globalnoj stratosferi za oko 5 posto i mogla bi pokrenuti ciklus stratosferskog hlađenja i površinskog zagrijavanja. Učinci toga mogli bi trajati mjesecima koji dolaze, prema novoj studiji.

Erupcija Tonge, koja je započela 13. siječnja i dosegla vrhunac dva dana kasnije, bila je najsnažnija erupcija na planetu u posljednjim desetljećima. Eksplozija se proširila na 260 kilometara i poslala je stupove pepela, pare i plina u zrak na visinu više od 20 kilometara, prema podacima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).

Vulkanska aktivnost i klimatske promjene

Velike vulkanske erupcije obično hlade planet izbacivanjem sumpornog dioksida, koji filtrira sunčevo zračenje, u gornje slojeve Zemljine atmosfere. Čestice kamena i pepela također mogu privremeno ohladiti planet blokiranjem sunčeve svjetlosti, prema podacima američke Sveučilišne korporacije za istraživanje atmosfere, koja je dio američke Nacionalne znanstvene zaklade.

Na taj način, široko rasprostranjena i nasilna vulkanska aktivnost u dalekoj prošlosti Zemlje mogla je pridonijeti globalnim klimatskim promjenama, izazivajući masovna izumiranja milijunima godina prije.

Tonga je izbacila otprilike 441.000 tona sumpornog dioksida, oko 2 posto količine koju je izbaci primjerice vulkan Pinatubo na Filipinima tijekom erupcije 1991. godine. Ali za razliku od Pinatuba (i većine velikih vulkanskih erupcija koje se događaju na kopnu), vulkan tonga jev poslao "znatne količine vode" u stratosferu.

U podvodnim vulkanima, podmorske erupcije mogu izvući velike dijelove svoje eksplozivne energije iz interakcije vode i vruće magme, koja pokreće ogromne količine vode i pare u erupcijski stup, ističu autori nove studije objavljene u znanstvenom časopisu Science.

Unutar 24 sata nakon erupcije, oblak se proširio preko 28 km u atmosferu. Znanstvenici su analizirali količinu isparene vode procjenjujući podatke prikupljene instrumentima zvanim radiosonde, koji su bili pričvršćeni na meteorološke balone i poslani u oblake vulkana Tonga.

Kako su se ti instrumenti dizali kroz atmosferu, njihovi senzori mjerili su temperaturu, tlak zraka i relativnu vlažnost, prenoseći te podatke znanstvenicima, pojašnjavaju iz američke Nacionalne meteorološke službe.

Trebat će vremena da se sva ta para rasprši

Atmosferska vodena para apsorbira sunčevo zračenje i ponovno ga emitira kao toplinu; s desecima milijuna tona vlage iz Tonge koja sada lebdi u stratosferi, Zemljina će se površina zagrijavati, tvrde autori nove studije, iako nije jasno koliko. Budući da je para lakša od ostalih vulkanskih aerosola i manje je pod utjecajem gravitacije, trebat će više vremena da se ovaj učinak zagrijavanja rasprši, a površinsko zagrijavanje moglo bi se nastaviti u nadolazećim mjesecima, poručuju znanstvenici.

Prethodno istraživanje erupcije otkrilo je da je Tonga izbacila dovoljno vodene pare da ispuni 58.000 olimpijskih bazena i da bi ova nevjerojatna količina atmosferske vlage mogla potencijalno oslabiti ozonski omotač.

U novoj studiji znanstvenici su također utvrdili da bi ove ogromne količine vodene pare doista mogle modificirati kemijske cikluse koji kontroliraju stratosferski ozon, no dodali su da će oko toga biti potrebne nove detaljne studije.

Izvor: Live Science

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju