Teorije zavjere dobile su krila tijekom pandemije koronavirusa. Dijelom jer se radilo o relativno nepoznatom virusu koji je izazivao potpuno novu bolest (COVID-19), a koja se jako razlikovala od pacijenta do pacijenta. S pojavom cjepiva teorije zavjere postale su još raširenije i ozbiljnije.

Kako je i EU odobrila prvo cjepivo protiv COVID-19, koje bi se nakon Božića trebalo početi primjenjivati u svim zemljama članicama, pa tako i Hrvatskoj, razbijamo nekoliko najčešćih mitova i teorija zavjere koji se vrte oko novog koronavirusa i cjepiva.

1. mRNA cjepiva mijenjaju vaš DNK.

NE. Iako se društvenim mrežama šire tekstovi prema kojima mRNA cjepiva "izravno mijenjaju genetski materijal pacijenta te tako mijenjaju i individualni genetski materijal", to nije točno. Fizički je nemoguće da takva cjepiva utječu na cjelokupni genetski materijal osobe. Cjepiva koja koriste tehnologiju mRNA funkcioniraju poput seta uputa koje unose u tijelo, kako bi tijelo moglo lakše identificirati virus te samo stvoriti ključne proteine koji će pokrenuti imunološki odgovor na potencijalnu infekciju. U prijevodu, mRNA cjepiva uče tijelo kako da se samo obrani od virusa.

2. Cjepiva će nas učiniti neplodnima.

NE. Ponovno su za to odgovorne netočne objave na društvenim mrežama. Naime, u jednoj od objava koja se pojavila otprilike kad i prva cjepiva navodi se kako će cjepivo potaknuti imunološki sustav da napada protein novog koronavirusa, ali i protein uključen u formiranje posteljice. Međutim, to nije točno. Nema nikakvih dokaza da bi cjepivo moglo izazvati neplodnost (kako kod žena, tako ni kod muškaraca) jer protein na koji cjepivo utječe nije dovoljno sličan proteinu u virusu da bi cjepivo na njega utjecalo. Štoviše, neki muškarci koji su se zarazili koronavirusom i razvili teži oblik bolesti COVID-19, kao jednu od posljedica bolesti mogu imati i privremenu neplodnost. No to su rijetki slučajevi.

3. Sve će nas mikročipirati

NE. Cjepiva ne sadrže mikročipove. Teorija zavjere prema kojoj doza cjepiva koja se ubrizgava građanima u sebi sadrži i mikročip pomoću kojeg će vlade ili neke treće strane moći pratiti građane pojavila se još prije nekoliko godina i prilagođava se svakom cjepivu koje se u nekom trenutku pojavi na tržištu. Još je luđa verzija u kojoj se s mikročipiranjem povezuje i suosnivač Microsofta Bill Gates jer je on, preko svoje zaklade, donirao milijune dolara za razvoj različitih cjepiva diljem svijeta, pa tako i cjepiva protiv koronavirusa. U stvarnosti Bill Gates i mikročipovi nemaju veze s cjepivima. I Pfizer i Moderna objavili su točan popis sastojaka svojih cjepiva (na što ih obvezuju i brojni regulatori diljem svijeta), a na tim popisima nigdje nema mikročipova.

4. Cijepljenje protiv COVID-19 je obvezno.

NE. Iako se i u Hrvatskoj spominjala mogućnost da će cijepljenje protiv COVID-19 biti obvezno, na kraju se od toga odustalo. Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuli su informativnu kampanju u kojoj potiču građane da se cijepe i navode sve prednosti cijepljenja, no konačna je odluka na svakom pojedincu. Cilj je postići procijepljenost stanovništva u visini od barem 70 posto kako bi se zaustavilo širenje virusa u populaciji i obuzdala epidemija. Hoće li možda cjepivo protiv COVID-19 u budućnosti ući u redovan kalendar cijepljenja i biti uvjet za, primjerice, upis u vrtić ili školu, zasad nije moguće reći. Naime, znanstvenici još uvijek nisu sigurni koliko će pandemija trajati, kao ni koliko će cjepivo protiv COVID-19 pružati zaštitu. Sigurni su samo da, zasad, pruža zaštitu barem nekoliko mjeseci.

5. Cijepljenjem ću dobiti COVID-19.

NE. Glavna je zadaća cjepiva naučiti tijelo da se obrani od infekcije. U slučaju cijepljenja cjepivima koji sadrže živi virus, to znači da se u tijelo unosi oslabljena verzija virusa koja ne može izazvati bolest u punom obliku, već će potaknuti i naučiti imunološki sustav kako da se obrani. U slučaju cjepiva protiv bolesti COVID-19 koju uzrokuje novi koronavirus, u tijelo se ne unosi živi virus, već samo set uputa koje govore tijelu kako prepoznati virus i obraniti se od njega.

6. Čim se cijepim, zaštićen sam od COVID-19.

NE. Cjepivo protiv COVID-19 u konačnici štiti od zaraze virusom i razvoja bolesti, ali ne iste sekunde po njegovu primitku. Prije svega, cjepivo se prima u dvije doze s razmakom od 21 dan. To znači da nakon prve doze tijelo treba nekoliko tjedana da "pročita" upute koje smo cjepivom unijeli i nauči te upute. Nakon druge doze cjepiva, aktivira se imunološki sustav i stvaraju se antitijela. Prema trenutačno dostupnim informacijama, potrebno je i do 40 dana da se stvori dovoljna količina antitijela koja pruža zaštitu od infekcije. Upravo zato će maske, pojačana higijena i socijalna distanca biti dio naših života još neko vrijeme.

7. Cjepiva su razvijena brzo i bez kontrole. Nisu sigurna.

NE. Cjepiva protiv COVID-19 možda jesu proizvedena u rekordno kratkom roku, ali to ne znači da su išta manje sigurna. Naime, za neka je cjepiva potrebno i 10-ak godina istraživanja i razvoja te ispitivanja prije nego što se pojave na tržištu. U usporedbi s njima, za cjepiva protiv COVID-19 bilo je potrebno manje od godine dana. Razlog za to je nevjerojatna mobilizacija znanstvenika diljem svijeta. Brojni su drugi istraživački projekti stavljeni na čekanje kako bi se znanstvenici posvetili pronalasku cjepiva. Uz to, korištene su tehnike koje su već dobro poznate znanstvenicima iz vremena epidemije ebole i SARS-a. Brzom pronalasku cjepiva treba dodati i činjenicu da su znanstvenici masovno razmjenjivali podatke i otkrića čim su se ona događala, što je uvelike ubrzalo cijeli proces pronalaska cjepiva. Istovremeno, zdravstveni regulatori mogli su pratiti proces stvaranja i proizvodnje cjepiva od samog početka, stalno zahtijevati aktualne podatke i brzo reagirati ako neki od tih podataka pokazuju da cjepivo nije ili neće biti sigurno. Čak i cjepiva koja su dobila odobrenje za korištenje još će barem dvije godine biti pod strogim nadzorom kako bi se na vrijeme uočilo bilo kakve negativne posljedice ili probleme.

8. Prebolio sam COVID-19, ne moram se cijepiti.

NE. Iako su tisuće ljudi u Hrvatskoj uspješno preboljele COVID-19, to ne znači da su u potpunosti zaštićeni od zaraze. Prema posljednjim informacijama, osobe koje su preboljele razvile su antitijela koja ih štite od nove zaraze. Ali ta antitijela ne traju vječno. Već su poznate zaraze po drugi ili čak treći put, što ukazuje na to da razina antitijela s vremenom opada. Zasad je konsenzus da antitijela dobivena nakon prebolijevanja COVID-19, traju otprilike šest mjeseci. A nakon toga? Također, mnogi su preboljeli COVID-19 s veoma slabim ili gotovo nikakvim simptomima. Za njih liječnici ne mogu biti sigurni da zaista imaju dovoljno antitijela koja bi ih štitila u slučaju ponovne zaraze. Zato će se vjerojatno svi trebati cijepiti, preboljeli COVID-19 ili ne.

9. Dobio sam cjepivo, sad mogu nastaviti s normalnim životom.

NE. Iako je pojava cjepiva "svjetlo na kraju tunela", to ne znači da su ona "srebrni metak" koji će okončati pandemiju već sutra. Bit će potrebni mjeseci, a možda čak i više od godinu dana da se procijepi dovoljan broj ljudi pa da broj zaraženih u svijetu počne opadati. Pandemija je promijenila naš način života i dok god negdje u svijetu postoji aktivno žarište koronavirusa, nećemo se moći u potpunosti opustiti i živjeti normalnim životom. Uostalom, već smo se naviknuli na "novo normalno", zar ne?