U Knjižnici HAZU održan je Drugi hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji u organizaciji Razreda za tehničke znanosti i Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Simpozij je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, a pregled istraživačkih aktivnosti u području umjetne inteligencije dali su istaknuti znanstvenici i stručnjaci s različitih područja.
Podsjetio je da je Hrvatska akademija u studenom 2023. organizirala prvi hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji posvećen revolucionarnim promjenama koje umjetna inteligencija donosi društvu.
Svjedoci smo kako ona transformira industrije, povećava produktivnost i preoblikuje način na koji komuniciramo kako s tehnologijama, tako i međusobno. Od inovacija u zdravstvu koje omogućuju rano otkrivanje bolesti do autonomnih vozila koja obećavaju sigurnije ceste, umjetna inteligencija nije samo alat, ona je katalizator promjena. Omogućuje nam da se s neviđenom djelotvornošću uhvatimo u koštac sa složenim problemima. Inspirativno je zamišljanje budućnosti na potencijalu umjetne inteligencije u poticanju gospodarskoga rasta i poboljšanju sveopće kvalitete života.
Međutim sama asocijacija demijurške moći priziva sučeljavanje sa sveobuhvatnim pitanjima iz svijeta odgovornosti za posljedice izazova emitiranih iz mogućih neslućenih tehnoloških skokova. Za izgradnju povjerenja među korisnicima i dionicima ključni su objašnjivost, pouzdanost i sigurnost sustava umjetne inteligencije s transparentnim i razumljivim rezultatima. Slijedi i preispitivanje utjecaja te tehnologije na životnu okolinu. Potrošnja energije glomaznih podatkovnih centara, nužna za uspješnost modela umjetne inteligencije, velik je izazov njezinu napretku, u kontrapunktu je s imperativom ublažavanja fenomena ugljičnih otisaka diljem svijeta. Dakle, da napretku, ali u ravnoteži između inovacija i planetarne zaštite okoliša, poručio je akademik Neidhardt.
Cilj simpozija bilo je okupljanje hrvatske istraživačke zajednice u području umjetne inteligencije te stručnjaka iz drugih područja znanosti, razmjena informacija te prikaz pregleda istraživačkih aktivnosti i raznovrsnih primjena. Bila je to i prilika za promišljanje smjernica razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj i izazova koje ona donosi društvu, uključujući utjecaj na zanimanja i tržište rada, zakonsku regulativu te etička pitanja.
Plenarno predavanje, pod nazivom Znanost na raskršću inteligencija: duboko učenje za teorije i teorije dubokog učenja, održao je prof. dr. sc. Ivan Dokmanić sa Sveučilišta u Baselu.
O umjetnoj inteligenciji u tehnici i dizajnu govorio je akademik Ivan Petrović, o primjeni neuronskih mreža u računalnoj mehanici akademik Jurica Sorić, o umjetnoj inteligenciji u biomedicini i bioinformatici akademik Sven Lončarić, o umjetnoj inteligenciji u pravu, umjetnosti, ekonomiji i energetici akademik Bojan Jerbić, dok je akademik Vladimir Paar održao izlaganje pod naslovom Što je nepremostiva razlika između umjetne i ljudske inteligencije i koje su posljedice?
Umjetnu inteligenciju u robotici na primjeru Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije predstavio je doc. dr. sc. Marko Švaco, dok je dr. sc. Barbara Arbanas Ferreira predstavila autonomni višerobotski sustav za operacije nadzora i intervencije na moru. Član suradnik HAZU Davor Bruketa održao je izlaganje na temu Kako biti intiman s milijun ljudi u isto vrijeme.
O utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada govorio je prof. dr. sc. Stjepan Bogdan, a o aktualnoj sudskoj praksi u vezi generativnih alata umjetne inteligencije i autorskog prava izv. prof. dr. sc. Mihael Mudrić. Izlaganje pod nazivom Kako umjetna inteligencija mijenja glazbeno stvaralaštvo? održao je dr. sc. Gordan Kreković, dok je prof. dr. sc. Siniša Šegvić održao izlaganje Razumijevanje scena u prisustvu pomaka domene, a Nikolina Čović izlaganje Modeliranje odziva potrošnje u elektroenergetskom sustavu primjenom strojnog učenja.
Izlaganje pod naslovom Umjetna inteligencija i sinteza proteina održao je prof. dr. sc. Antonio Starčević, o primjeni metoda umjetne inteligencije u analizi biomedicinskih podataka govorio je dr. sc. Ivica Kopriva, o analizi MR slika mozga korištenjem metoda umjetne inteligencije doc. dr. sc. Jelena Božek, a o umjetnoj inteligenciji u zdravstvu iz perspektive istraživača i inovatora dr. sc. Anja Barešić.
