Inicijativa Suhi siječnj, po prvi je put ove godine započela u Hrvatskoj s istim ciljem kao i u drugim državama - potaknuti građane da se suzdrže od konzumacije alkohola.
U Republici Hrvatskoj, prema procjenama, čak 77 posto odraslih osoba konzumira alkohol dok je među mlađim odraslima taj postotak još i viši, čak 82 posto. Liječnička struka iznijela je ove podatke uz najavu formiranja službenog Registra liječenih ovisnika o alkoholu u Hrvatskoj, na konferenciji naziva Suhi siječanj.
U organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD), Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD) i Klinike za psihijatriju Vrapče te uz podršku KBC-a Rijeka, KBC-a Zagreb, NZJZ dr. Andrija Štampar, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore te Ministarstva zdravstva, inicijativu i konferenciju je podržala ministrica zdravstva, doc. dr. sc. Irena Hrstić.
U užurbanom tempu svakodnevnice, briga o vlastitom zdravlju često se zanemaruje iako je upravo ona temelj kvalitetnog i ispunjenog života. Ipak, zabrinjava činjenica da u Republici Hrvatskoj čak 77 posto odraslih te 82 posto mladih odraslih osoba konzumira alkoholna pića, unatoč dobro poznatim negativnim učincima alkohola na zdravlje.
Prepoznajući važnost prevencije i zdravih životnih navika, Ministarstvo zdravstva podržalo je inicijativu hrvatskih liječnika, Suhi siječanj. Ova inicijativa poziva nas da novu godinu započnemo svjesnom odlukom – privremenim odricanjem od alkohola, jačanjem brige o vlastitom zdravlju i poticanjem pozitivnih promjena koje dugoročno doprinose boljem fizičkom i mentalnom blagostanju, istaknula je ministrica Hrstić.
Konferenciju posvećenu ovoj vrijednoj inicijativi otvorile su izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predsjednica HGD-a, i prof. dr. sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.
Već umjerene količine alkohola utječu na gotovo sve organske sustave. Jetra je organ koji najviše profitira od pauze, no alkohol negativno djeluje i na probavni sustav povećavajući rizik od refluksa, gastritisa, poremećaja apsorpcije hranjivih tvari, poremećaja crijevne mikrobiote. No, i iz pozicije predstojnice Klinike za tumore KBC-a Rijeka moram naglasiti da je alkohol prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije karcinogen 1. klase. Konzumacija alkohola snažno se povezuje s rakom jednjaka, želuca i debelog crijeva, ali i rakom usne šupljine i grla, te rakom dojke i s rakom kojeg se svi najviše bojimo, a to je rak gušterače.
Suhi siječanj je inicijativa koja nas podsjeća da svatko od nas treba raditi na sebi, biti odgovoran prema sebi i svom zdravlju te možda započeti dan upravo s tim razmišljanjem. Kao i razmišljanjem da svaki dan bez konzumacije alkohola je ulaganje u sebe, u svoju budućnost i u naše odnose te u ljude koje volimo, istaknula je prof. MIkolašević.
Nakon predavanja prof. dr. sc. Mirjane Kujundžić Tiljak, izv. prof. dr. sc. Zrnke Kovačić Petrović i prof. dr. sc. Anne Mrzljak, održan je okrugli stol u kojem su, uz ranije navedene liječnike, sudjelovali i izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, prof. dr. sc. Željko Krznarić, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, doc. dr. sc. Krešimir Luetić te prof. dr. sc. Zoran Zoričić.
Smatramo kako je u Hrvatskoj između 150 i 200 tisuća ovisnika o alkoholu, ali je znatno veći broj onih koji štetno piju i koji još nisu razvili ovisnost što znači da govorimo o zloporabi alkohola. Od pozicije eksperimentiranja do razvoja ovisnosti o alkoholu potrebno je proći minimalno pet godina kod muškaraca i nešto manje vremena kod žena, istaknuo je prof. dr. sc. Zoran Zoričić, KBC Sestre milosrdnice:
Alkohol je sustavni toksin koji djeluje na gotovo sve organske sustave, no najveće i najteže reperkusije ostavlja upravo na jetru. Jetra je ključni organ za metabolizam alkohola, zbog čega je prva izložena njegovom toksičnom učinku. Dugotrajna ili prekomjerna konzumacija alkohola dovodi do upalne reakcije, nakupljanja masnoća u jetri te postupnog razvoja fibroze i ciroze.
Posebno zabrinjava činjenica da se štetni učinci alkohola često nadovezuju na sjedilački način života i nezdravu prehranu, koji sami po sebi predstavljaju važne rizične čimbenike za razvoj masne jetre. Zbog toga je alkohol jedan od vodećih preventabilnih uzroka bolesti jetre u Europi i Hrvatskoj. Važno je naglasiti da je alkoholna bolest jetre danas najčešći razlog transplantacije jetre u Hrvatskoj, što jasno govori o razmjerima ovog javnozdravstvenog problema, dodala je prof. dr. sc. Anna Mrzljak, hepatolog, voditeljica Centra za transplantaciju jetre, KBC Zagreb.
Hrvatski liječnički zbor kroz djelovanje u 26 podružnica, 175 stručnih društava i više od 12 tisuća dragovoljno uključenih članova može ponuditi brojne aktivnosti u cilju smanjivanja štetnih posljedica konzumacije alkohola kroz različite edukacijske aktivnosti, kliničke intervencije i razvoj i publikaciju smjernica, javno-zdravstvene akcije te zagovaranja politika i suradnje s drugim segmentima društva. Takav holistički pristup, koji uključuje prepoznavanje problema u ranoj fazi, personalizirano liječenje i sustavnu podršku pacijentima i zajednici, najefikasniji je put prema smanjenju zdravstvenih i društvenih posljedica konzumacije alkohola, naglasio je rof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora:
Znakovi da odnos prema alkoholu više nije bezazlen često su suptilni i postupni, ali njihovo rano prepoznavanje može spriječiti razvoj ozbiljnijih problema. Jedan od prvih signala je subjektivna zabrinutost oko vlastitog pijenja. Važan znak je i gubitak kontrole – osoba pije više nego što je planirala i teško se zaustavlja. Reakcije okoline također su važne; zabrinutost bliskih osoba treba shvatiti ozbiljno, čak i ako se sami ne doživljavamo problematičnima. Česte su emocionalne i ponašajne promjene: alkohol se koristi za ublažavanje stresa, tuge ili usamljenosti, a bez njega se javlja razdražljivost ili lošije raspoloženje. Osjećaj krivnje, srama i skrivanje količine popijenog ukazuju na unutarnje konflikte. Ako se unatoč negativnim posljedicama na zdravlje, posao, odnose i funkcioniranje nastavlja s konzumacijom, tada je riječ o ozbiljnom upozorenju, dodaje izv. prof. dr. sc. Zrnka Kovačić Petrović, Klinika za psihijatriju Vrapče
Trebamo ranije prepoznavati problem; razgovor u ordinaciji prvi je i najvažniji korak. Potom, treba jasno reći kako je ovisnost bolest, a ne slabost karaktera i tako smanjiti stigmu zbog koje ljudi ponekad prekasno traže pomoć. I na kraju, trebamo raditi svi zajedno – obiteljski liječnici, psihijatri, gastroenterolozi, javnozdravstveni stručnjaci i ostali specijalisti trebaju djelovati koordinirano i sustavno.
Važno je da mi, liječnici, budemo glas struke u društvu. Inicijative poput Suhog siječnja nisu cilj same sebi nego su podsjetnik da se odnos prema alkoholu može i mora preispitati. Ako uspijemo promijeniti navike spriječit ćemo bolest. A to je, u konačnici, smisao medicine, istaknula je prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ dr. Andrija Štampar
Na kraju je doc. dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore naglasio važnost zajedničke borbe protiv pretjerane konzumacije alkohola.
Rano pijenje često se doživljava kao bezazleni dio odrastanja, no istraživanja pokazuju da je jedan od ključnih rizičnih čimbenika za kasnije probleme s mentalnim zdravljem i razvoj ovisnosti. Mladi počinju piti zbog lake dostupnosti alkohola, društvene tolerancije i vršnjačkog pritiska, ali i zbog emocionalnih poteškoća koje često ostaju neprepoznate.
Mozak u razvoju, osobito dijelovi odgovorni za kontrolu impulsa i donošenje odluka, osjetljiviji je na učinke alkohola sve do sredine dvadesetih godina života. Što je ranija konzumacija, veći je rizik dugotrajnih posljedica – od slabijeg učenja i pamćenja do rizičnih ponašanja, razvijene ovisnosti, ali i posljedica po tjelesno zdravlje. Suhi siječanj prilika je da i mladi, ali i odrasli, preispitaju svoje obrasce i zapitaju se: što alkohol meni čini i kako se osjećam bez njega?
