Dvodnevna konferencija “Regionalna suradnja u svemirskoj tehnologiji” koja se danas i sutra održava na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu okupila je regionalne i svjetske stručnjake koji se bave istraživanjem svemira, aeronautikom i svemirskim tehnologijama.
Ovu jedinstvenu konferenciju organizira Jadranska aero-svemirska asocijacija (Adriatic Aerospace Association - A3) u suradnji s Institutom Ruđer Bošković (IRB) i Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO).
Konferencija je okupila direktore svemirskih agencija, udruženja aero-svemirskih tvrtki kao i znanstvenike razvojnih i istraživačkih institucija. Jedno od zanimljivih predavanja, koje se bavilo trenutnim stanjem u svemirskoj ekonomiji održao je prof. dr. sc. Heinz Stoewer, jedan od osnivača Europske svemirske agencije.
Kako je istaknuo na samom početku, u posljednjih 60 godina sa Zemlje je lansirano više od 8700 satelita, od kojih je nekih 2000 satelita i dalje u funkciji.
“U 2016. svemirska ekonomija vrijedila je 329 milijardi američkih dolara. A očekuje se da će vrijediti više od 500 milijardi dolara do 2030.”, naglasio je prof. Stoewer i dodao kako je svemirska industrija doživjela izuzetan rast posljednjih godina, a sve na krilima malih tvrtki i startupova koje financiraju neki od najbogatijih ljudi na svijetu.
Iako se brojka od 2000 satelita u Zemljinoj orbiti može činiti velikom, sateliti igraju veliku ulogu u našim životima jer podaci koji dolaze od njih su zapravo objektivni podaci. O tome kako ih koristimo ovisi hoće li se ti sateliti isplatiti ili ne?
No što nas čeka u budućnosti? Prof. Stoewer smatra kako će se važnost satelita, pogotovo onih u nižoj Zemljinoj orbiti, još više povećati. Sateliti će igrati veoma važnu ulogu u prikupljanju i prodaji informacija, povezivanju svijeta, ali i u razvoju svemirskog računarstva i učenja.
Istaknuo je kako se u posljednje vrijeme razvilo mnogo tvrtki koje žele poslovati u svemirskoj industriji. Koliko će tih tvrtki preživjeti sljedećih pet ili deset godina, pravo je pitanje? Kao primjer naveo je tvrtku Planet labs koja je osnovana prije osam godina, a u međuvremenu je u orbitu poslala 140 satelita. Većinom se radi o malim satelitima (cubesat) napravljenima od jeftinih komponenti koji su veoma jednostavni za lansiranje, a precizni u davanju podataka.
“Promatranje planeta postao je velik posao - Google Earth, svi navigacijski sustavi funkcioniraju pomoću satelita. Tu treba dodati i pametnu poljoprivreda (predviđanje žetve, korištenje pesticida, vlažnost zemlje), geolokalizaciju važnih resursa poput minerala i vrijednih metala, nadziranje vremena, klime, prirodnih katastrofa…”, nabrojao je prof. Stoewer te dodao: “Mali sateliti postali su mainstream... i dalje nam trebaju veliki sateliti za neke podatke, ali mali će im biti dodatak i dopuna”.
Prikupljanje podataka i nadziranje Zemlje nije jedina zadaća satelita. Neki od njih koriste se i za stvaranje komunikacijske mreže nad dijelovima svijeta koji bi inače bili u potpunom mraku. Razvoj tehnologije povećava i potražnju nad dostupnim komunikacijama, pogtovo s razvojem Internet of Things tehnologije.
“To opterećuje veze na Zemlji pa se okrećemo svemiru. Deseci satelita grade se kako bi se u Zemljinoj orbiti stvorile konstelacije koje će omogućiti satelitski internet. U sljedećem desetljeću, procjenjuje se, lansirat ćemo 12 tisuća satelita... no koliko će ih preživjeti?”, istaknuo je prof. Stoewer.
Spomenuo je neke od najpoznatijih tvrtki koje žele stvoriti satelitske konstelacije i tako napraviti mrežu koja bi pružala satelitski internet. Među njima je tvrtka One Web koja planira lansirati čak 3000 satelita u konstelaciju. Ne treba zaboraviti ni tvrtku Elona Muska, Starlink, koji je već lansirao prvih 60 satelita koji će tvoriti buduću satelitsku konstelaciju.
“Događa se prava revolucija u području telekomunikacija. Vjerojatno ćemo uskoro moći koristiti svemirski internet i na Zemlji”, naglasio je prof. Stoewer.
Da bi svi ti sateliti došli u orbitu, potrebno ih je lansirati na nekakvoj raketi. Troškovi lansiranja često iznose i nekoliko desetaka milijuna. Stoga ne iznenađuje što se pojavljuju tvrtke koje žele razviti nove tehnike i tehnologije za lansirne rakete.
Najpoznatije su tvrtke tri milijardera - SpaceX Elona Muska, Blue Origin Jeffa Bezosa i Virgin Galactic Richarda Bransona. Oni su uložili svoje milijarde u razvoj novih tehnologija ne zato što žele biti upisani u povijest (iako ni to nije za odbaciti), već zato što u svemiru vide potencijal za dodatnu zaradu. Ipak se radi o komercijalnim tvrtkama kojima je glavna zadaća zaraditi još koji milijun za svoje vlasnike.
Međutim, što to znači i kako će naše nebo izgledati u budućnosti. Prof. Stoewer upozorava kako je broj malih satelita koji su lansirani u Zemljinu orbitu skočio s 20 na 300 u proteklih pet godina, a procjenjuje se kako će se u sljedećih 10 godina lansirati još 8500 novih satelita. Nove mogućnosti znače i nova ulaganja i novi razvoj svemirske industrije.
“Milijarderi imaju novi hobi. Ulažu u velik broj svemirskih startupova jer razmišljaju dugoročno. Pogledajte, čak je 16 od 500 najbogatijih ljudi uložilo u svemir”, istaknuo je prof. Stoewer.
Privatne inicijative i tvrtke neće stati samo na satelitima u Zemljinoj orbiti. Već sad imamo privatne tvrtke kojima je cilj sletjeti na Mjesec i Mars, a one ne dolaze samo iz SAD-a, već i iz drugih zemlja diljem svijeta.
“No na žalost, Europa ne drži korak s SAD-om. A mogla bi”, rekao je na kraju prof. Stoewer.
