Misteriozna mrlja nazvana X7, koja lebdi oko supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije, desetljećima je već predmet promatranja astronoma, koji se još uvijek pitaju odakle je zapravo došla. Analizirajući 20 godina vrijedna promatranja, tim znanstvenika predvođen astrofizičarkom Annom Ciurlo sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu, otkrio je dramatičnu transformaciju u obliku objekta X7, koji se sad rasteže gotovo dvostruko više od njegove početne duljine.
Uočena promjena u strukturi X7 sugerira da je ta čudna mrlja najvjerojatnije napravljena od krhotina izbačenih tijekom relativno nedavnog (u kozmičkim terminima) sudara dviju zvijezda.
Ekstremna evolucija
Nijedan drugi objekt u ovoj regiji nije pokazao tako ekstremnu evoluciju. Počeo je u obliku kometa i ljudi su mislili da je možda takav oblik dobio od zvjezdanih vjetrova ili mlazova čestica iz crne rupe. Ali dok smo ga pratili 20 godina, vidjeli smo da postaje izduženiji. Nešto je moralo staviti ovaj oblak na njegovu poseban put sa svojom posebnom orijentacijom, objašnjava Ciurlo.
Ako je X7 doista oblak krhotina, njegovo otkriće onda baca svjetlo na neke od fascinantnih dinamika u galaktičkom središtu, poput učestalosti sudara zvijezda i učinaka ekstremne gravitacije. U samo nekoliko kratkih godina, oblak prašine i plina postat će sve više izduljen i pasti u crnu rupu Sagittarius A* (SgrA*), koja se nalazi u središtu Mliječne staze.
Put u propast je zacrtan
Astronomi su tijekom godina promatranja X7 uspjeli izračunati njegovu masu, koja je oko 50 puta veća od Zemljine. Promjene u položaju tog oblaka krhotina i njegovoj brzini također sugeriraju da se nalazi na eliptičnoj orbiti oko galaktičkog središta, koja vremenski traje oko 170 godina.
Simulacije ipak pokazuju da X7 neće imati priliku dovršiti niti jednu orbitu. Astronomi predviđaju se da će se njegov najbliži pristup supermasivnoj crnoj rupi Sgr A*, dogoditi 2036. godine. Tad će gravitacijska okolina crne rupe rastrgati X7, ostavljajući difuzne ostatke da nastave kružiti oko nje dok nepovratno ne nestanu izvan njenog horizonta događaja. Kad se to konačno dogodi, neki sretni promatrač baš tog dijela svemira, mogao bi vidjeti vatromet.
Uzbudljivo je vidjeti značajne promjene oblika i dinamike X7 u tako velikim detaljima u relativno kratkom vremenskom razdoblju, kaže Randy Campbell sa zvjezdarnice Keck, astronom i koautor nove studije koja je objavljena u časopisu The Astrophysical Journal.
Sličnost s misterioznim "G" mrljama
X7 ima neke sličnosti s drugim misterioznim mrljama koje kruže oko galaktičkog središta, poznatima kao G objekti. Oni su prvi put otkriveni prije otprilike 20 godina i predstavljali su značajnu zagonetku. Naime, izgledali su poput plinskih oblaka, ali su se ponašali kao zvijezde, rastežući se oko crne rupe, ali izlazeći netaknuti i skupljajući se natrag u kompaktniji oblik kako bi nastavili svoje orbite. Astronomi su pretpostavili da su G objekti zvijezde koje su se spojile, stvarajući ogroman oblak materijala koji je ostao unutar gravitacijskog polja novospojene zvijezde, skrivajući je od pogleda.
I doista, studija objavljena 2021. godine otkrila da je jedan od tih objekata, G2, bio molekularni oblak koji je skrivao tri novorođene zvijezde. No identitet preostalih G objekata još uvijek nije poznat astronomima.
Iako postoje sličnosti između navedenih objekata, X7 se značajno razlikuje i od G objekata. Njegova evolucija bila je dramatičnija od one G objekata, i u obliku, i u brzini, dok se rasteže i ubrzava prema supermasivnoj crnoj rupi u središtu Mliječne staze. X7 možda nije isti tip objekta kao G objekti, ali i dalje je moguće da je povezan s njima.
Jedna je mogućnost da su plin i prašina X7 izbačeni u trenutku kada su se dvije zvijezde spojile. U ovom procesu, spojena zvijezda je skrivena unutar ljuske od prašine i plina, što bi moglo odgovarati opisu G objekata. A izbačeni plin je možda proizveo objekte slične X7, objašnjava Ciurlo.
Odakle je X7 došao?
Ipak, obzirom da X7 na okupu ne drži masa koja bi se nalazila u njegovom središtu, očekuje se da će imati puno kraći životni vijek od G objekata. Astronomi međutim primjećuju da je njegova orbita vrlo slična orbiti G objekta G3 te sugeriraju da bi G3 mogao zapravo biti objekt iz kojeg je X7 i nastao.
Istovremeno ipak nije lako isključiti i druge mogućnosti, poput te da bi X7 mogao biti komad krhotina otkrinut od većeg oblaka. Daljnja promatanja mogla bi pomoći da se točnije odredi njegovo porijeklo. U međuvremenu, kako se X7 zapravo biži svojoj propasti, astronomi pred sobom imaju za promatranje zanimljiv i rijedak kozmički spektakl u budućnosti.
Kontinuirano praćenje X7 omogućit će nam da izbliza svjedočimo ovim ekstremnim promjenama, koje završavaju konačnim plimnim rasipanjem ostataka ove intrigantne strukture, pišu na kraju autori novog istraživanja.
Izvor: Science Alert
