Astronomi su zavirili u središte Mliječne staze i otkrili nešto što se čini poput minijaturne spiralne galaksije, koja se polako vrti oko jedne velike zvijezde.

Zvijezda u pitanju smještena je oko 26.000 svjetlosnih godina od Zemlje, u blizini gustog i prašnjavog galaktičkog centra i ona je oko 32 puta masivnija od Sunca i nalazi se unutar ogromnog diska vrtložnog plina, kojeg astronomi nazivaju "protozvjezdani disk". Sam taj disk mjeri oko 4000 astronomskih jedinica širine (4000 puta udaljenosti između Zemlje i Sunca).

Galaksija, ilustracija Astronomi potpuno zbunjeni: Otkrivena najveća galaksija otkako postoje svemirska promatranja, no posve "običnih" karakteristika

Takvi su diskovi široko rasprostranjeni u svemiru i služe kao zvjezdano gorivo koje pomaže mladim zvijezdama da se razviju tijekom milijuna godina. Ipak, astronomi nikada prije nisu vidjeli ovakvu galaksiju u malom, koja kruži opasno blizu središta naše galaksije.

Stoga se nameće pitanje kako je nastala ta mini spirala i ima li u svemiru još sličnih njoj?

Odgovori bi mogli ležati u misterioznom objektu, otprilike tri puta masivnijem od Zemljinog sunca, koji vreba tik izvan orbite spiralnog diska, prema podacima nove studije objavljene 30. svibnja u časopisu Nature Astronomy.

Koristeći opažanja visoke razlučivosti snimljena teleskopom Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) u Čileu, znanstvenici su otkrili da se čini da se disk ne pomiče na način koji bi mu dao prirodni spiralni oblik.

Umjesto toga, čini se da je disk doslovce bio uzburkan zbog skorog sudara s drugim tijelom, vjerojatno tajanstvenim objektom veličine trostrukog sunca koji je još uvijek vidljiv u blizini, pišu znanstvenici u studiji.

Kako bi provjerio ovu hipotezu, tim je izračunao desetak potencijalnih orbita za tajanstveni objekt, a zatim je pokrenuo simulaciju kako bi vidio je li neka od tih orbita mogla dovesti objekt dovoljno blizu protozvjezdanog diska da ga pretvori u spiralu.

Otkrili su da je, ako je objekt slijedio jednu specifičnu putanju, mogao proći kraj diska prije otprilike 12.000 godina, uznemirujući prašinu tek toliko da rezultira živopisnim spiralnim oblikom kakav se danas vidi.

Lijepa podudarnost između analitičkih izračuna, numeričke simulacije i ALMA zapažanja pružaju čvrste dokaze da su spiralni krakovi na disku ostaci preleta upadajućeg objekta, kaže u priopćenju za medije koautor studije Lu Xing, istraživač suradnik iz šangajskog Astronomskog opservatorija Kineske akademije znanosti.

Crna rupa Supermasivni kozmički nomadi: Nove simulacije pokazuju da na tisuće ogromnih crnih rupa tumaraju zvjezdanim vijencima galaksija

Osim što nudi prve izravne slike protozvjezdanog diska u galaktičkom središtu, ova studija pokazuje da vanjski objekti mogu pretvoriti zvjezdane diskove u spiralne oblike koji se obično vide samo na galaktičkoj skali.

A budući da je središte Mliječne staze milijune puta gušće zvijezdama od našeg dijela galaksije, vrlo je vjerojatno da su ovakvi događaji prilično redoviti, zaključuju znanstvenici.

To znači da bi središte naše galaksije moglo biti ispunjeno minijaturnim spiralama koje samo čekaju da budu otkrivene.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju