Fizičari Reinhard Genzel i Andrea Ghez dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku 2020. godine zbog otkrića da u središtu naše galaksije postoji nevidljiv i vrlo masivan objekt, čiji se utjecaj na orbite obližnjih zvijezda može vidjeti. Jedino objašnjenje za tu pojavu bila je supermasivna crna rupa, a ona je nakon otkrića nazvana Sagittarius A*.
Nobela za fiziku dobio je i Roger Penrose za otkrića u matematičkim metodama koje su dovele do istraživanja teorije relativnosti čuvenog Alberta Einsteina. Sam Einstein, zanimljivo, nije vjerovao u postojanje crnih rupa, a Penrose je svojim matematičkim metodama zapravo pokazao da Einsteinova teorija vodi prema formiranju crnih rupa.
Nobelova nagrada za fiziku jedna je od često najvažnijih kategorija pri dodjeli te nagrade za znanstvena postignuća, a Einstein je možda i njezin najpoznatiji dobitnik.
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za Penroseovo je otkriće rekao kako je ono najvažniji doprinos teoriji relativnosti još od vremena Einsteina.
Otkrića ovogodišnjih laureata otkrila su nova područja u proučavanju kompaktnih i supermasivnih objekata, rekao je David Haviland, predsjednik Nobelova odbora za fiziku u priopćenju. Ipak, ti egzotični objekti još uvijek ostavljaju mnoga pitanja koja traže odgovore i motiv su za buduća istraživanja, dodao je.
Profesor Penrose rođen je u Velikoj Britaniji i dolazi sa Sveučilišta u Oxfordu. Profesor Genzel rođen je u Njemačkoj, a profesorica Ghez u SAD-u, a oboje dolaze sa Sveučilišta u Kaliforniji.
Troje laureata podijelit će nagradu od 1,1 milijun dolara tako da će Penrose dobiti pola navedenog iznosa, dok će Genzel i Ghez podijeliti drugu polovicu.
Profesorica Ghez tek je četvrta žena koja je dobitnica Nobela za fiziku. Njezine su prethodnice Donna Strickland (2018), Maria Goeppert Mayer (1963) i Marie Curie (1903).
Izvor: Independent
