Zemljina atmosfera sastoji se od osjetljive ravnoteže niza kemijskih elemenata. Svaki od njih važan je za nekoga u zemljinom ekosustavu. Zrak koji udišemo sastoji se od kisika i dušika koji su najčešći komponenti u atmosferi. Upravo je kisik ključan za održavanje života na Zemlji, a da ga imamo dovoljno brine se biljni svijet koji ga ispušta u procesu fotosinteze.

No, istraživanje koje je objavljeno u časopisu Nature Geoscience, donosi crne prognoze o budućnosti Zemlje i njene atmosfere. Nazvano "The future lifespan of Earth's oxygenated atmosphere", odnosno Budući životni vijek zemljine kisikom bogate atmosfere, predviđa da će doći do velike promjene na Zemlji. Chris Reinhard s Georgia Tech i Kazumi Ozaki sa Sveučilišta u Tokiju, koji su napravili istraživanje, upozoravaju kako bi za milijardu godina, moglo doći do pregrijavanja atmosfere, što će rezultirati odumiranjem svih biljaka na Zemlji. Nestankom biljaka, životinje i ljudi izgubit će primarni izvor kisika, što bi u konačnici moglo dovesti do odumiranja cijelog planeta.

Naime, očekuje se da će Sunce pojačati svoju aktivnost, što će za posljedicu imati zagrijavanje Zemljine atmosfere. To će dovesti do raspada ugljičnog dioksida, čija će se razina smanjivati sve dok ga ne bude premalo za biljke koje ga koriste za fotosintezu. Bez biljaka i fotosinteze nema proizvodnje kisika, a to onda dovodi i do odumiranja ostalih organizama. Znanstvenici ističu kako bi se to moglo dogoditi tek za milijardu godina, ali da će se kad jednom započne, cijeli proces odviti relativno brzo - u otprilike 10 tisuća godina.

Kako kisika bude nestajalo, tako će rasti razina metana. Znanstvenici procjenjuju da bi njegova razina mogla porasti na 10 tisuća puta više no što ga je danas u atmosferi.

Znanstvenici podsjećaju kako Zemlja nije uvijek imala atmosferu kakvu mi danas poznajemo, a koja se sastoji od 78 posto dušika, 21 posto kisika, 0,9 posto argona i 0,1 posto ostalih plinova. Prve dvije milijarde godina, na Zemlji nije bilo kisika. Tek kad su se pojavile prve cijanobakterije, odnosno plavo-zelene alge, koje proizvode kisik kao nuspojavu fotosinteze, atmosfera je počela poprimati današnji izgled. Prije otprilike 2,4 milijarde godina, naš Plavi planet doživio je veliku promjenu, odnosno sa širenjem algi i razvojem biljaka, u atmosferi je skočila razina kisika.

S druge strane, nedostatak kisika doveo bi do stanjivanja i nestanka ozonskog omotača, koji štiti život na Zemlji.