Gotovo svako kućanstvo u 2017. godini posjeduje barem jedan oblik digitalne tehnologije: pametne telefone, računalo, pametni TV, iPad, tablet. Živjeti bez navedenih tehnologija postaje gotovo nemoguće te one ulaze u svaki aspekt čovjekova života: ljubav, zdravlje, posao, obitelj, roditeljstvo, obrazovanje.

Biti dijete 1980-ih godina značilo je provoditi vrijeme s ostalom djecom iz ulice, znati svakog susjeda, smišljati svoje igre, padati s drveta i dolaziti kući razderanih koljena i dlanova, ali ništa nije boljelo više nego kada mama ili tata usred igre kažu da moraš doći kući na ručak ili večeru i da moraš završiti s igrom. Biti dijete 2017. godine znači povezati se na internet kako bi pronašao najdražu igricu, otići na Youtube kako bi slušao najdražu pjesmu ili možda čak pogledao kako drugi igraju najdražu igricu, a i dalje najviše boli kada mama ili tata kažu da moraš ugasiti računalo ili ostaviti mobitel, tj. prestati se igrati. Dijete digitalnog doba kao i dijete '80-ih žudi za igrom, u drugom obliku, ali i dalje igrom.

Istraživanja pokazuju da je najviše razlike u djetinjstvu nekada i danas upravo u motoričkoj aktivnosti. Istraživanja provedena u SAD-u pokazuju kako djeca koja se manje kreću u svakodnevnim aktivnostima imaju manje razvijene određene strukture mozga, što se očituje u motoričkoj nespretnosti te problemima u pažnji i koncentraciji. Mnogi stručnjaci upozoravaju na posljedice statičnog načina života, pogotovo u razvoju djeteta u ranoj i predškolskoj dobi. Isto tako, na ovom području ističu da je potrebno djecu potaknuti na što više igre koja uključuje motoričku aktivnost – skakanje, trčanje, penjanje, pa čak i padanje, jer je iskustvo pada s dvije godine i učenje kako se dočekati na dlanove svakako bolje iskusiti u ranom djetinjstvu nego u kasnijoj dobi. Također, brojni stručnjaci ističu da igranje igara na digitalnom uređaju ne ostavlja dovoljno prostora djetetu za razvoj vlastitog oblika igre i kreativnog razmišljanja. Prema tome, važno je imati na umu da korištenje digitalnih uređaja u ranom djetinjstvu djeteta može imati posljedice na djetetovo kasnije snalaženje i prilagodbu u stvarnom životu.

Vodeći se relevantnim istraživanjima u području razvoja djeteta i odgoja djece, Centar za sigurniji internet donosi svim zainteresiranim roditeljima tri ključna koraka kako kročiti kroz digitalnu džunglu modrenog doba odgajajući pritom svoje dijete predškolske dobi:

Potičite svoje dijete na igru koja uključuje njegovu motoričku aktivnost. Igra je važno i zabavno sredstvo putem kojeg vaše dijete uči o svijetu te spontano razvija i vježba sve vještine potrebne za zdrav razvoj govora i komunikacije, socijalnih vještina, spoznavanja i motoričkih vještina (jačanje koordinacije pokreta, finu i grubu motoriku). Ostavite digitalne uređaje po strani i uključite se u igru sa svojim djetetom te se vratite u vrijeme kada vam je igra bila najvažnija.

Vremenski ograničite korištenje digitalnih uređaja. Svakako se možemo složiti da je neizbježno da će se dijete susretati s tehnologijom od najranije dobi, ali je pod roditeljskom kontrolom koji će se uređaji djetetu dati na korištenje i kako. Digitalne uređaje (televizor, pametne telefone, računalo, tablete...) koristite kao alate za ciljanu kratkotrajnu aktivnost s djetetom i postavite točno vrijeme trajanja aktivnosti. Vremensko ograničenje važno je u svakoj dobi djeteta te ga uči dosljednosti, omogućava strukturirano provođenje vremena i daje mu sigurnost u okolinu u kojoj živi.

Budite model ponašanja svom djetetu. Odgovoran roditelj poznaje vlastite mogućnosti, postavlja granice u ponašanju djeteta, prepoznaje svoje greške, uči na njima te svojim ponašanjem pruža primjer djetetu kako se ponašati u pojedinim situacijama, kao što je primjer korištenja pametnog telefona, tableta ili sl. Ako većinu svog vremena provodite za računalom i/ili mobitelom u ruci, vrlo je vjerojatno da će na isti način svoje vrijeme htjeti provoditi i vaše dijete.

Roditelji tinejdžera u digitalnom dobu nailaze pak na druge vrste problema korištenja digitalnih uređaja i interneta te upuštanje njihovih tinejdžera u različite rizične online aktivnosti poput dopisivanja s nepoznatim osobama na društvenim mrežama, sextinga, cyberbullinga te zanemarivanja školskih obaveza radi provođenja vremena uz mobitel ili računalo igrajući igru.

Što roditelji tinejdžera mogu napraviti kako bi spriječili uključivanje djeteta u rizične situacije na inernetu?

- razgovarajte sa svojim djetetom o problemima u školi, s prijateljima, dečkom ili curom te o njima bitnim temama
- slušajte ih bez osuđivanja
- kada god možete, pohvalite svoje dijete i dajte mu do znanja da vidite njihove vrline i sve pozitivne osobine koje imaju
- pokažite interes i pitajte dijete da vas uvede u svijet mladih na internetu
- potražite putem Googleove tražilice dostupne informacije o sadržajima i igri koju dijete igra na internetu te provjerite je li igra primjerena s obzirom na dob djeteta
- naučite djecu kako da sigurno koriste moderne tehnologije te kome da se obrate u slučaju nejasnoća ili problema
- u slučaju da primijetite da je dijete upoznato ili se uključilo u neke opasne izazove na društvenim mrežama, porazgovarajte s njime o tom fenomenu, objasnite što je to i ukažite na manipulativnu prirodu igre
- potražite savjete od stručnjaka ako imate nejasnoća ili problema

U slučaju da primijetite da se vaše dijete, poznanici ili prijatelji uključuju u rizični oblik online ponašanja, kontaktirajte besplatnu telefonsku savjetodavnu liniju Centra za sigurniji Internet 0800 606 606.

Izvor: CSI