Galerija

Domagoj Tuličić, profesor Digitalne forenzike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu je rekao: Cilj digitalne forenzike je prikupiti i analizirati tragove, ili kako mi to kažemo digitalne artefakte i nakon toga omogućiti da se ti tragovi mogu prezentirati na sudu u slučaju nekih sudskih postupaka. To onda znači da se netko na temelju toga može i okriviti ako je osumnjičen ili se može osloboditi.

Digitalna forenzika u svijetu postoji već desetljećima, a na našem području također bilježi impresivne rezultate. To zanimanje sve je privlačnije novim generacijama, a na prvi posao ne čeka se dugo.

To je i zanimanje sadašnjosti zato što vidite da gotovo svaki dio našeg života je povezan s digitalnim uređajima koji generiraju digitalne zapise, ali je pogotovo i zanimanje budućnosti. Budući da kibernetički napadi postaju sve suptilniji i sve sofisticiraniji i potrebno je sve veće znanje da bi se oni mogli prepoznati.

Otisci prstiju, tragovi oružja i krvne grupe pojmovi su koje vežemo uz forenziku, no digitalna forenzika bavi se pak pronalaskom podataka pohranjenih u digitalnom obliku bilo da se radi o dokazima na računalu, USB memoriji, mobitelu, video-kameri ili bilo kojem drugom elektroničkom uređaju. Ovo područje rada raznoliko je i popularno.

Jana Žiljak Gršić, dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu kaže: Digitalna forenzika obuhvaća izuzetno velik spektar zanimanja u današnje vrijeme, možemo reći da smo svi vezani uz računala, internet, mobitele, a oni su zapravo predmet mogućeg istraživanja digitalnom forenzikom po potrebi, a i kod stvaranja kvalitetnih zapisa također je bitno imati ta znanja.

Recimo u zaštiti zakonodavstva, u zaštiti autorskih prava, u računalnoj i kibernetičkoj sigurnosti, dakle obuhvaće sve one aspekte ljudskog djelovanja u kojima se koriste digitalni uređaji koji ostavljaju digitalne zapise ili digitalne artefakte, dodaje Tuličić.

Svi elektronički uređaji koje koristimo u sebi nose razne podatke, zapisane ili obrisane datoteke, lozinke, slike te evidenciju o tome koje programe i aplikacije je osoba koristila. Sve to može biti dokaz na sudu u slučajevima kao što su povreda intelektualnog vlasništva, industrijska špijunaža, hakerski napadi, ucjena, korupcija ili prijevara.

Žiljak Gršić dodaje: Imate sigurnost samih unosa od lozinki, šifri koja ne smijete nikome davati znači tu se radi o vrlo povjerljivim podacima koje su ljudi nekada olako shvaćali i njihove pinove, bili su recimo poljepljeni na zaslonima računala. Takve situacije najlakše olakšavaju ulaz, znači višestruke zaštite u smislu šifriranja, ne ostavljati uređaje otvorene kako bi netko mogao ući i pristupiti vašim podacima.

U zaštiti na internetu najbitnija je edukacija kako profesionalnih osoba i tvrtki, tako i običnih privatnih korisnika.

Isto tako postoji zakonodavni okvir koji nudi zaštitu kao GDPR regulativa EU koju mi primjenjujemo koja nudi zaštitu privatnosti svakog pojedinca. Međutim, naravno, sam taj zakonodavni okvir nije sam po sebi dovoljan uvijek je bitna edukacija, dodaje Tuličić.

Razvojem digitalne tehnologije raste i broj računalnih zločina. Stručnjaci digitalne forenzike moraju neprekidno proširivati svoje znanje i usavršavati računalne vještine kako bi uvijek bili jedan korak ispred počinitelja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju