U Hrvatskoj 56 posto osoba u dobi od 15 do 24 godine nije pristupilo piratskom sadržaju u proteklih godinu dana, dok je 28 posto namjerno pristupalo takvom sadržaju, pokazuje najnovije istraživanje Ureda EU za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Od onih koji su namjerno pristupali sadržaju iz nezakonitih izvora, u Hrvatskoj su najčešće pristupali filmovima, njih 77 posto, potom TV serijama i emisijama 68 posto, glazbi 48 posto, softveru 45 posto, sportskim događajima uživo 34 posto, videoigrama 41 posto te e-knjigama 21 posto.

Slika nije dostupna Eto, i to se dogodilo: Pojavio se čudan malware koji spriječava pristup stranicama s piratskim sadržajem

Nadalje, u Hrvatskoj je 31 posto ispitanika namjerno kupilo barem jedan krivotvorenih proizvod u proteklih godinu dana. Najčešće su pritom kupovani odjeća i dodaci, 12 posto, potom elektronički uređaji, 8 posto, obuća, 7 posto te higijenski, kozmetički, parfumerijski i proizvodi za osobnu njegu, 5 posto, pokazuje istraživanje.

Istraživanje EUIPO-a pokazalo je i da je više od polovine Europljana (52 posto) u dobi od 15 do 24 godine koji su sudjelovali u anketi izjavilo da su tijekom posljednje godine putem interneta kupilo barem jedan krivotvoreni proizvod, namjerno ili slučajno, dok je trećina ispitanika, njih 33 posto, izjavila da je pristupila digitalnom sadržaju iz nezakonitih izvora.

U pogledu ispitanika koji su to učinili namjerno, njih 37 posto kupilo je krivotvoreni proizvod, dok je njih 21 posto upotrebljavalo, igralo, preuzelo ili streamalo sadržaj iz nezakonitih izvora. Najveći je postotak zabilježen u Grčkoj (62 posto), a najniži u Češkoj (24 posto).

Piratstvo (Foto: Thinkstock) Udar na Ahilovu petu piratstva: Uhićeni su poznati pirati i ugašene brojne stranice

Krivotvoreni proizvodi koje mladi u EU najčešće namjerno kupuju su odjeća i modni dodatci (17 posto), obuća (14 posto) elektronički uređaji (13 posto) te higijenski proizvodi, kozmetika, proizvodi za osobnu njegu i parfemi (12 posto).

U pogledu digitalnog sadržaja, mlađe generacije sve više pristupaju sadržaju iz zakonitih izvora pa je tako 60 posto ispitanika izjavilo da tijekom posljednje godine nisu upotrebljavali, igrali, preuzeli ili streamali sadržaj iz nezakonitih izvora.

Rezultati istraživanja su pokazali i da 21 posto mladih potrošača (svaki peti) priznaje da su tijekom posljednjih 12 mjeseci svjesno pristupili piratskom sadržaju.

Njih 12 posto pristupilo je piratskom sadržaju slučajno, dok njih 7 posto ne zna je li to učinilo. Glavne vrste piratskog sadržaja bili su filmovi (61 posto) i televizijske serije (52 posto), zatim glazba (36 posto), a većinom su se upotrebljavale namjenske mrežne stranice, aplikacije i kanali društvenih mreža.

U priopćenju se prenosi izjava izvršnog direktora EUIPO-a Christiana Archambeaua kako u vrijeme kada e-trgovina i digitalna potrošnja bilježe značajan rast, "povećanje udjela namjerne i nenamjerne kupovine krivotvorenih proizvoda predstavlja zabrinjavajući trend".

Slika nije dostupna Hakeri prepoznali priliku: Neki piratski filmovi kriju neugodno iznenađenje

Što se tiče piratstva, njegova se učestalost ne smanjuje, iako mladi potrošači u sve većoj mjeri radije biraju sadržaj iz zakonitih izvora, istaknuo je.

Napominje kako nova analiza pruža vrijedan alat koji će dionicima, tvorcima politika, kao i edukatorima i organizacijama civilnog društva pomoći u osmišljavanju inicijativa za podizanje razine osviještenosti kako bi mladim građanima i potrošačima pomogli u donošenju informiranih izbora.

Istraživanje je pokazalo i kako su cijena i dostupnost i dalje glavni razlozi za kupovinu krivotvorenih proizvoda i za digitalno piratstvo, ali utjecaj vršnjaka i društveni utjecaj postaju sve važniji.

Također, kibernetičke prijetnje, prijevare i učinak na okoliš neki su od najvažnijih čimbenika koji odvraćaju mlade od krivotvorina i piratstva.

Kvantitativna analiza za 2022. provedena je na uzorku od ukupno 22.021 mlade osobe u dobi od 15 do 24 godine u 27 država članica EU-a u razdoblju između 7. i 28. veljače ove godine, navodi se u priopćenju.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju