Koristeći podatke koje su prikupili podzemni dronovi, trgovački i ribarski brodovi te istraživači, novi znanstveni projekt planira do 2030. mapirati morsko dno i riješiti neke od najvećih tajni na svijetu.
Radi se o ambicioznoj inicijativi jer treba izraditi kartu 190 milijuna četvornih kilometara vode ili 93 posto svjetskih oceana, na dubini većoj od 200 metara.
Satinder Bindra, direktor projekta Seabed 2030, kaže da se u tome roku može obaviti posao koji će rasvijetliti brojne fenomene, od toga kako nastaju cunamiji, migracija riba, preko zagađenja do navigacije brodova i nepoznatih zaliha minerala.
Znamo više o površini Mjeseca i Marsa nego onoga što se nalazi u našemu dvorištu. To u 21. stoljeću želimo ispraviti, rekao je Bindra. Predugo smo oceane tretirali kao konačne granice.
Projekt je nastao u suradnji japanske filantropske zaklade Nippon i GEBCO-a, neprofitne udruge stručnjaka koji su već uključeni u mapiranje morskoga dna. GEBCO djeluje u okviru Međunarodne hidrografske organizacije i UNESCO-a, UN-ove agencije za znanost i kulturu.
Ne pokreće nas profit, nego znanost, ističe Bindra govoreći o projektu vrijednom oko tri milijarde dolara.
Jedan od mogućih problema su geopolitičke napetosti u osjetljivim vodama svijeta, uključujući Južnokinesko more, Adenski zaljev i Crveno more.
Podatke iz različitih izvora prikupljat će stručnjaci u četiri centra u svijetu i potom slati Britanskome nacionalnom oceanografskom centru koji prvu kartu planira izraditi do kraja 2018. i dopunjavati je svake godine.
Peter Thompson, posebni izaslanik UN-a za oceane, kaže da je "vrlo svjestan mineralnog aspekta" istraživanja morskog dna, ističući da će najveći dio posla obaviti znanstvena zajednica.
UN je usvojio rezoluciju o desetljeću znanosti za održivost oceana od 2012. do 2030. Posve sam uvjeren da ćemo tijekom tog desetljeća mapirati cijelo morsko dno, rekao je Thomson.
(Hina)
