Nedavni hakerski napad na Slobodnu Dalmaciju i uhićenje internetskih lopova koji su zarađivali na ukradenim podacima korisnika telekoma skrenuli su pažnju na policijsku Kriminalističko-obavještajnu službu (KOS) zaduženu za nedjela u virtualnom svijetu.
Sve što se događa u stvarnosti, događa se i na internetu, a pri tome mislim na prijevare, krađe, uništenja. Sve što ima predznak kibernetički, objašnjava u razgovoru za Hinu šef splitskog KOS-a Ivo Vranješ.
Riječ je o službi osnovanoj prije tri godine koja uz kriminalističko-obavještajni rad i analtiku pokriva digitalnu forenziku i suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta.
Njeni pripadnici su obrazovani i specijalizirani za istraživanje takvih kaznenih djela s obzirom da internet i računalna tehnologija zahtijevaju specifična znanja, ali se i dalje stalno educiraju.
Pohlepa pomaže online kriminalcima
Na internetu su najčešće računalne prijevare u kojima počinitelji mijenjaju podatke, utječu na sadržaj baza podataka ili preuzimaju kontrolu nad računalom. Nakon toga s uređaja žrtve sa svim lozinkama ciljaju na novac i račune kako bi ih "počistili", objašnjava Vranješ.
Prisnažuje da za razliku od klasičnih prijevara, gdje nema voljnog elementa kod oštećenog, na internetu on često postoji i to prvenstveno zbog naivnosti žrtve, manjka sumnje, ali i pohlepe.
U zadnje vrijeme je sve više investicijskih prevara kod ulaganja u kriptovalute. Tu počinitelji žrtvama nude pomoć kako bi im prepustili kontrolu nad računalom. Žrtve tada vodi naivnost ili pohlepa za novcem pa im daju podatke. I baš tada je počinitelj ostvario ono što je želio i u 'roku odmah' skida novac s računa. Drugi je slučaj kada žrtve oglašavaju prodaju na oglasnicima pa im se javlja navodni kupac koji od prodavatelja traži sve podatke bankovnog računa i pinove, ističe Vranješ.
Dodaje da se ljude vara i preko društvenih mreža, ali i u određenim lažnim "humanitarnim" akcijama.
Otkriva kako teška kaznena djela u kibernetičkom svijetu čine informatički stručnjaci, dok za ostale prijevare na internetu i nema neke posebne potrebe za informatičkim znanjima s obzirom da se svi koriste tzv. pametnim telefonima.
U svojoj su se praksi susretali i s maloljetnim počiniteljima koji su često istraživači, a ne klasični kriminalci.
Sve što se događa na internetu ostavlja trag
Vranješ smatra da su ta djeca tek znatiželjna, poput maloljetnika iz Zadra koji je provalio u informatički sustav američkog ministarstva obrane (Pentagon) još 1997. godine.
A u ožujku 2020. godine je zabilježen i napad na sustav CARNET koji su probili mlađi punoljetnici. Tvrdi da svaka sigurnosna zaštita kod mladih ljudi stvara izazov, no najveći dio kaznenih djela koje mladi čine putem interneta su bullying te psihičko vršnjačko nasilje što predstavlja najveći problem.
Što se hakiranja najveće dnevne novine u Dalmaciji tiče policija trenutno "trasira" ili slijedi trag.
Kriminalistički izvidi su u tijeku, o svemu je obaviješteno državno odvjetništvo. No jedno je jasno - sve što se događa na internetu ostavlja trag putem kojega policija pokušava doći do počinitelja. Baš kao i u stvarnom životu kada očevidna ekipa na mjestu zločina prikuplja tragove koje je ostavio počinitelj.
Vranješ savjetuje da na internetu korisnici ne smiju biti naivni već oprezni, da svaku informaciju provjere dva puta, ali i da budu pronicljivi i pretpostave kako mogu postati žrtva. Poseban naglasak je stavio na pohlepu jer, dodaje, novac se ne zarađuje preko noći.
Građani trebaju znati da iako istraživanje navedenih kaznenih djela zahtjeva stručnost, upornost i veliko zalaganje, policija ne odustaje od konstantne potrage za počiniteljima, poručio je šef splitskog KOS-a.
