ZICER odnosno Zagrebački inovacijski centar ovaj naziv nosi u nazad dvije godine no tradicija koju nastavlja duga je više od 25 godina. Naime, još je 1994. godine Končar osnovao Tehnološki park i tako zapravo započeo priču o inovacijama i startupovima u Zagrebu.
U međuvremenu su kroz različite službene nazive Tehnološki park, Razvojna agencija i ZICER prošle stotine startupova i mladih tvrtki. Sve su one imale neku ideju s kojom su željele “promijeniti svijet”. Zanimljivo, startupovi i tvrtke koje su proizašle iz zagrebačkog startup huba (kako je to sad moderno zvati) u načelu su uspješne na tržištu. Direktora ZICER-a Franu Šesnića zamolili smo, prije svega, da razjasni pojam “startup”. Naime, iako se startupom najčešće smatraju nove i tek pokrenute tehnološke tvrtke, to ne mora nužno biti tako.
Startup je razdoblje neizvjesnosti, a tvrtka može biti u takvoj fazi sve dok na tržištu ne prihoduje onoliko koliko joj treba da pokrije svoje troškove. E sad koliko to traje, ovisi o više čimbenika. Jedan od njih je industrija u kojoj startup razvija svoje rješenjei. Primjerice, startupovi u medicini i farmaciji trebaju značajno više vremena uložiti u razvoj proizvoda, testiranja, provjere dok se takav proizvod stavi na tržište i zato je biti startup u takvim industrijama puno teže i nose veći rizikm o odnosu na neke druge manje zahtjevne insdustrije. Specifične i zahtjevne niše ipak mogu ostvariti globalni uspjeh, I svakako ih je dobro. Mi u ZICER-u se trudimo imati što širi dijapazon tehnoloških startupova, te u realnosti oni pokrivaju dosta širok spektar industrija. Ono na što mi pazimo je da naši stanari nisu fokusirani na uslužne djelatnosti već da razvijaju vlastite tehnološke i inovativne proizvode. U kojem je konkretno proizvod segmentu nama je manje bitno, ali definitivno možemo reći kako dominira IT. Svi startupovi koji razvijaju vlastiti proizvod su dobrodošli, pojasnio je u razgovoru za ZIMO, Šesnić koji ima dugogodišnje iskustvo na startup sceni.
Možemo reći da Zagreb ima više od 25 godina dugu tradiciju tehnološkog parka i poticanja inovacija. Što se u tom periodu promijenilo?
Promijenili su se programi podrške u odnosu na rane početke. Danas je puno više fokus na aktivnim programima podrške, u njih naprimjer spadaju akceleracijski programi. Možemo reći da je ZICER uz podršku Grada Zagreba postao najveći takav centar u Hrvatskoj u kojem provodimo neke svoje, ali i neke međunarodne partnerske programe. Naša podrška prilagođavala se i dizajnirala prema realnim potrebama naših korisnika. Isto tako smo svjetske trendove aplicirali u naše programe. Posebno nam je zadovoljstvo kad nas usporede sa sličnim globalnim akceleratorima i startup ekosutavima za kojima niti malo ne zaostajemo već možemo biti ravnopravni sa njima, a nekima smo i uzori. Važno je dati cjelokupnu podršku te putem vrijednosnog lanca koji počima sa idejom, a završava sa proizvodom na tržištu.
1994. godine kad je startao Tehnološki park koji je osnovao Končar, on je bio skoro 20 godina u neadekvatnoj infrastrukturi. Isto tako su I programi podrške dosta zaostali za trendovima. Uvođenjem modernije infrastrukure, uspostave mentorskih mreža, povezivanjem sa istraživačkim institucijama, međunarodnim partnerima I gospodarskim subjektima postigli smo dugoočekivani iskorak koji je značajnije krenuo od 2014. godine. Tada smo dobili dobili dodatne urede na Žitnjaku. Nakon toga otvorili smo i ZICER Plavi ured u Vodnikovoj, a 2018. smo dobili prostor na Zagrebačkom velesajmu gdje je danas sjedište ZICER-a.
Djelujemo i kroz ZICER Plavi ured, uz Poduzetnički centar grada Zagreba, gdje pružamo široku podršku svim građanima koji dođu i odgovaramo na njihova pitanja vezana uz poduzetništvo. (Inače Plavi ured je nedavno proslavio pet godina djelovanja, a u tom periodu, kroz različite radionice educirano je više od 12 tisuća polaznika te održano više od 750 seminara i 8600 savjetovanja, op.a.)
Kakvi su planovi za ZICER u sljedećih 5 godina?
Imamo velike planove, kao što je proširenje ZICER-a na cijeli 12. paviljon kako bi višestruko povećali kapacitete, a osim toga radimo energetsku obnovu cijelog paviljona. To bi ga trebalo pretvoriti u energetski pozitivan objekt. Radimo i na novim akceleracisjkim programima koje ćem ouskoro pokrenuti.
A što se tiče startupova?
Redovito surađujemo sa međunarodnim startup hubovima. Tako već drugu godinu za redom provodimo akceleracijski program Europskog instituta za inovacije i tehnologiju EIT Climate-KIC Croatia . Kroz njega su se formirali uspješni hrvatski startupovi koji su napravili dobre rezultate. Već nakon prve generacije osvojili su i investitore i partnere i neka tržišta. Kao ZICER napravili smo dobar, možda jedan od najboljih, efekata od stranih partnera u programu. Možemo istaknuti startup Miret, koji su napravili ekološke tenisice, pa Ascalia koja digitalizira proizvodne procese i tako dalje.
S obzirom na to da je ZICER i izvan granica Hrvatske prepoznat kao startup inkubator i inovacijski centar, sve se češće spominje njegovo pretvaranje u regionalni startup hub.
Nama je vlasnik Grad Zagreb pa nam je fokus na područje grada Zagreba. Ali s obzirom na to da je to glavni grad, sigurno je da smo napravili određeni utjecaj na cijelu startup scenu u Hrvatskoj, pa čak i u regiji. Pozivaju nas mnogi regionalnih hubovi i inkubatori na partnerstva i tu se rado odazivamo. Imamo jako dobru suradnju s inicijativama u drugim zemljama. Tako jako dobro surađujemo s Tehnološkim parkom u Grazu pa s mariborskim, ljubljanskim, beogradskim, crnogorskim... Prisutni smo kao eksperti kad rade svoje strategije razvoja, jer dosta cijene našu ekspertizu i iskustvo i naš uspjeh koji smo postigli u Zagrebu i Hrvatskoj. Po toj logici sigurno jesmo jedan od regionalnih lidera u području poticanja startup ekosustava i logično bi bilo da budemo jedan od ključnih partnera u bilo kojem formalnijem poticanju stvaranja regionalnog centra koji bi bio u Zagrebu, a što svakako podržavamo i dali bi takovj ideji punu podršku. Naše iskustvo, znanje i infrastrukturu rado dijelimo sa partnerima i vjerujemo da bi model strukturirane suradnje na nacionalnoj razini bio dobar potez.
Možemo reći da je proteklih 10 godina hrvatska startup scena doživjela pravi rast. Koliko se u tom periodu startup scena promijenila?
Značajno se promijenila i to na bolje. Puno je tu razloga. Mi smo značajno poboljšali infrastrukturu u smislu samih prostora koje smo prilagodili potrebama takvih inicijativa, opremili smo i laboratorije koji su startupovima potrebni da bi mogli razvijati svoje proizvode, i to ne samo u ICT segmentu. Potrebno je osigurati infrastrukturu i, naravno, financiranje. I tu smo kao ZICER napravili iskorak uz podršku Grada Zagreba, jer smo pokrenuli prvi održivi financijski instrument za financiranje u ranoj fazi koji komuniciramo kao konvertibilni zajam. To je isto pokazalo dobre rezultate jer su startupi koji su dobili takvo financiranje, napravili velike iskorake. Osim toga, mi već dugi niz godina promoviramo startupove kroz najveću startup konferenciju Zagreb Connect koja također ima svoj međunarodni karakter. Na njoj dodjeljujemo vrlo konkretna financijska sredstva. Prošle godine smo imali fond od milijun kuna, u gotovini, koji je podijeljen između šest startupova. Što su stvarno značajna financijska sredstva. Kroz Startup Factory, baš kao što samo ime govori, "tvornica startupova", kreiramo od timova startupove u onoj najranijoj fazi, dajemo im snažnu podršku da razviju svoju ideju, dođu do tržišne niše i razviju svoj proizvod i krenu s njim na tržište. To su sve faktori koji su omogućili da se snažnije potiče startup zajednica i da iz toga izađu što kvalitetniji startupovi. U tim ranim fazama, osnivači startupova su vjerovali u svoju ideju, ali nisu znali dobro komunicirati, doći do tržišta, do financiranja i zbog toga im je možda bilo teže. Danas smo mnogo tih stvari koje su nedostajale u ekosustavu kreirali i modeliramo ih stalno da budu što bolji.
Jesu li današnji startupovi bolje pripremljeni u odnosu na one prve? Koje su im najslabije točke?
Mislim da je kod nas najslabija točka, veličina tržišta. Nalazimo se u Hrvatskoj koja je malo tržište, pa svaku aktivnost zapravo treba usmjeriti na to koje se tržište cilja i kako mu pristupiti s proizvodom koji razvijate. Ali naravno, to je izazov okruženja. Postoji i izazov tima. Često nije lako okupiti najkompetentniji tim i održati ga kroz tu nesigurnu početnu fazu, da bude snažan i da izdrži do kraja dok ne postane tržišno održiv i dok se ne vrati sav taj trud, a startup postane uspješan. Tu onda dolazi do razilaženja u strategijama a možda čak nema ni dovoljno komplementarnih znanja. Postoje određene struke koje startupovi trebaju, a nema ih na tržištu. I to nedostaje, jedan dio resursa, jedan dio znanja. Siguran sam da mi u Hrvatskoj u startupovima imamo jako dobro tehnološko znanje. Sve što se želi napraviti, može se napraviti, ali nedostaje ona komponenta komercijalizacije. Kako izaći na svjetska ili nišna tržišta gdje su kupci za taj proizvod koji netko razvija. Tu je najveći problem. Gospodarstvo u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaje potencijal u startupovima i ne koriste njihova rješenja. Ima iznimki, poput TalentLyfta, jednog od startupova koji je ponikao u ZICER-u, a koji je prepoznalo gospodarstvo te su uspjeli dobiti klijente i u Hrvatskoj i globalno. Zbog toga su uspjeli rasti. A to je ono što bi se trebalo događati što više, da ne bude iznimka nego pravilo.
Koji biste još startup izdvojili, a koji je prve korake napravio upravo u ZICER-u?
Uvijek gledam ove naše startupove koji su prošli naše prve programe i mjere, pa sam onda možda emotivno vezan jer, to je bio dokaz da je upravo ta mjera njima pomogla. Na primjer Hubbig koji je prošao Startup Factory akcelerator, dobio financiranje kroz naš konvertibilni zajam i stvarno su napravili iskorak u logistici, digitalizaciji svog poslovanja i privukli su značajan broj investitora i partnera. Zato smo ponosni na njih. Međutim, ono što je karakteristika svih ZICER-ovih startupova je da je njihova uspješnost dosta visoka. Rekao bi preko 60 posto startupa koji prođu kroz ZICER opstane na tržištu dugoročno znači više od pet godina. Onoliko koliko mi pratimo, možda se ugasilo dvadesetak posto firmi od početka djelovanja ZICER-a. Što su pokazatelji da su naše tvrtke dosta organski usmjerene prema rastu, odnosno da ne temelje rast samo na nekim financijskim injekcijama, a nakon što to potroše, ugase poslovanje. Već nađu tržišnu održivost kombinirajući razvoj vlastitog proizvoda i na neki način djeluju s još nekim uslugama na tržištu. To su "žilave tvrtke", njih teško može bilo kakva kriza omesti. Nisu im nužno potrebni neki investitori, već imaju dovoljno znanja i kapitala zadovolje svoj rast.
Što bi još trebalo napraviti kako bi ta startup klima bila još povoljnija?
Treba osvještavati i naglašavati pozitivne primjere. Vjerujem da tu veliku ulogu mogu imati država i javni sektor, da oni budu primjer kod javne nabave da ne kupuju proizvode sa skupim licencama već da se okrenu lokalno razvijenim rješenjima. Ja bi čak išao do te razine i uveo zakon o javnoj nabavi koji bi javni sektor tjerao da određeni postotak mora nabavljati od lokalnih proizvođača softvera ili drugih tehnoloških rješenja. To bi pomoglo više nego grantovi iz Europske unije jer bi takvom jednom konkretnom narudžbom oni plasirali svoj proizvod na konkretno tržište, dobili bi konkretan novac, koji su zaradili, i imali bi referencu, što je jako bitno. Tu se s jednom inovativnom nabavom mogu riješiti tri ključna problema startupa - dobije priliku implementirati svoje rješenje, dobije novce za ono što isporuči- financiranje i ono što je jako bitno dobije prvu značajnu referencu.
Tijekom koronakrize startupovi su pokazali i svoju drugu stranu. Brzo su se prilagodili i priključili akciji printanja zaštitnih vizira za medicinske djelatnike. Je li to potaknulo koji od startupova da krene u novom smjeru, primjerice 3D printanja medicinskih potrepština?
Da budem iskren, volio bih da ne bude potrebe za takvim stvarima. Ali ako bude, oni će se brzo prilagoditi i dati odgovore na te izazove. Ono što bi ja poručio onima koji odlučuju o tome što nam treba da bi se bolje pripremili za bilo kakve izazove tog tipa je da to slobodno komuniciraju prema startupovima. Jer oni imaju veliku želju, snagu i volju, ali i znanja i altruizma da pomognu društvu tamo gdje treba i kad treba. To je mene oduševilo! Da su spremni dati sve svoje resurse na raspolaganje za dobrobit cijelog društva. Ali bilo mi je jako teško jer ih se puno meni osobno javljalo i davalo inicijative što bi sve oni mogli napraviti, a nama je nedostajao jedan komunikacijski kanal gdje bismo zajedno mogli to prezentirati nekim višim instancama i donijeti odluku da li nešto ima smisla ili ne. Bilo je tako inicijativa da u ZICER-u pokrenemo proizvodnju respiratora. Međutim znamo da takve stvari moraju proći i razna testiranja i dobiti certifikate za korištenje. Ali, ništa nije nemoguće proizvesti. Imamo potrebna znanja, ali nam je potrebna jedna sustavnost.
Naši su startupovi pokazali priličnu inventivnost tijekom koronakrize. No, kako se oni sad mogu prilagoditi "novom normalnom" i nesigurnosti na tržištu?
To je dosta izazovno i neizvjesno, ali to je život startupova od samog početka. Zapravo se oni mogu najbrže i najagilnije prilagoditi bilo kakvoj novoj situaciji, to je karakteristika startupa. Čak startupovi u takvim situacijama mogu i dobro funkcionirati. Ponavljam, bilo bi dobro da se uvedu modeli inovativne javne nabave koji bi onda u takvim kriznim situacijama mogli dati izazove koji se trebaju riješiti. Siguran sam da bi se startupovi rado odazvali i za neka minimalna sredstva dali društvu vrhunska rješenja koja bi kasnije mogla biti potencijal i za izvoz i za stvaranje dodane vrijednosti i rast gospodarstva. Meni je žao da to na nacionalnoj razini nije toliko svima jasno, da je to zapravo put kojim treba cijela država krenuti.
Kakvi su onda planovi za ZICER do kraja godine?
Ono što radimo svake godine, pripremamo novu generaciju akceleratora za Startup Factory, osigurat ćemo isto tako značajan financijski fond. Fond će ove godine imati također značajna sredstva, možda ne milijun kuna nego nešto manje zbog smanjenih raspoloživih sredstava s obzirom na potres i ove nove uvjete gospodarstva. Uskoro ćemo krenuti s prijavama te pozivam sve zainteresirane da se prijave i budu dio uspješnih generacija jednog od možda i najpopularnijih programa u Hrvatskoj, Startup Factory. Da se polako pripremaju, okupe svoj tim, izbruse ideju, pripreme pitch, uz dobru pripremu tima, analizu što im treba te se prijave krajem ljeta na našim stranicama. Želim da se što više dobrih ideja prijavi pa da nam bude što teže odabrati najbolje. To će nam biti fokus do kraja godine. Paralelno radimo pripreme još nekih programa akceleracije, ali o tome još ne možemo govoriti u javnosti. Vjerujem da ćemo o tome moći više na jesen. Imamo i dobar coworking prostor pa pozivam sve koji žele da nam se pridruže. Pozivam i sve startupove koji misle da im ne treba akceleratorski program, ali žele biti dio ZICER-a, da se priključe našem inkubacijskom programu koji je nešto pasivniji, ali omogućuje startupovima da djeluju unutar ZICER-a. Imamo šest laboratorija koji su na raspolaganju s dosta opreme i to dajemo svima na korištenje. Nadam se da je to nešto što za sad može dati jedno kvalitetno okruženje za razvoj novih ideja.
Vjerujem da u Hrvatskoj ima puno potencijala i već smo dokazali da možemo napraviti međunarodne uspjehe svojim rješenjima. Zajedničkom suradnjom možemo još više napraviti jer je svima nama u interesu izvoziti i otvarati nova tržišta, a to možemo napraviti zajedničkim snagama, istaknuo je na kraju Šesnić.
