Internetske prijevare u Hrvatskoj sve više opterećuju građane i pravosudni sustav, češće su i sofisticiranije, a dok počinitelji, nerijetko locirani u inozemstvu, svake godine ubiru veći plijen, stručnjaci upozoravaju da žrtve mogu imati ozbiljne emocionalne posljedice.
Voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima splitskog Županijskog suda Tamara Čatlak Cindro kaže da su emocionalne posljedice za žrtve računalnih prijevara često snažne i dugotrajne te da je najveći izazov u postupku nedostatak dokaza.
Ljudi već na početku izgube nadu da će slučaj biti riješen. Potrebno im je objasniti da je proces složen i dugotrajan, osobito kada je počinitelj nepoznat, rekla je.
Žrtve ponekad imaju osjećaj da ih institucije ne shvaćaju ozbiljno, ali moj dojam je drugačiji - sustav se trudi, brzo reagira i pristup je uglavnom korektan. Najveći problem su dokazi. U kibernetičkom kriminalu iznimno je teško ući u trag počiniteljima, kazala je u razgovoru za Hinu.
Čatlak Cindro dodaje da je za sprječavanje dodatne traumatizacije žrtava ključno da djelatnici znaju kako im pristupiti.
Važno je razumjeti da svaka osoba koja dolazi prijaviti kazneno djelo prolazi kroz težak trenutak. Ljudi često samo žele razgovarati, izbaciti emocije, čuti savjet. Nije dovoljno samo reći ‘prijavite nasilje’, potrebno je ljude osnažiti i raditi s njima.
Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji šteta od internetskih prijevara, prema policijskim podacima, narasla je u posljednje tri godine s 783 tisuće na više od sedam milijuna eura.
Materijalna šteta drastično raste, posebno u slučajevima s nepoznatim prevarantima
Od 2022. do listopada 2025. splitsko-dalmatinska policija evidentirala je 991 kazneno djelo kibernetičkog kriminaliteta, od čega se 85 posto odnosilo na računalne prijevare.
Samo 2024. godine zabilježeno je 287 takvih djela, među kojima 256 računalnih prijevara, a riječ je o kategoriji koja na regionalnoj i nacionalnoj razini raste 10 do 12 posto godišnje.
Sličan trend pokazuje i izvješće Glavnog državnog odvjetnika RH za 2024., prema kojem je za kaznena djela protiv računalnih sustava prijavljeno 418 osoba, uz 2018 prijava protiv nepoznatih počinitelja.
Ukupna dokumentirana šteta u tim predmetima iznosila je više od 18 milijuna eura, pri čemu je šteta u slučajevima s nepoznatim počiniteljima narasla na 16,49 milijuna eura.
Izvješće upozorava na sve češće korištenje kriptovaluta za prikrivanje tijeka novca, što zahtijeva skupe forenzičke alate i specijalizirana znanja.
Među značajnijim predmetima DORH izdvaja međunarodnu IPTV prijevaru, u kojoj je 13 osumnjičenih navodno pribavilo najmanje 5,9 milijuna eura protupravne koristi.
Tijekom 2024. oduzeta imovinska korist po presudama iznosila je 292.319 eura - gotovo deset puta više nego prethodne godine.
Policija upozorava da su računalne prijevare sve sofisticiranije, a počinitelji često locirani izvan Hrvatske, što dodatno otežava međunarodnu razmjenu podataka i povrat ukradenog novca.
Prijevarama prethodi phishing, slijedi prikrivanje tragova i pranje novca
Računalne prijevare iz godine u godinu postaju sofisticiranije, a materijalna šteta nastala njihovim počinjenjem svake godine je sve veća, navode iz policije. Naglašavaju da su metode raznovrsne, ali cilj uvijek ostaje isti - stjecanje protupravne imovinske koristi manipulacijom računalnih podataka.
Prijevarama često prethodi phishing, nakon čega slijede "više faza izvršenja”, uključujući prikrivanje novčanih tragova, što ponekad prelazi u pranje novca. Uspjeh istrage i povrat sredstava uvelike ovise o brzini prijave, stručnosti timova i međunarodnoj suradnji.
Glavna značajka kibernetičkog kriminaliteta jest da se čini u virtualnom okruženju, a virtualno okruženje obuhvaća cijeli svijet i ne poznaje državne granice, poručili su iz PU splitsko-dalmatinske.
Naglašavaju da se stalno prilagođava promjenama u društvu, a rad u području kibernetičkog kriminala zahtijeva kontinuiranu edukaciju i primjenu novih alata.
Istovremeno, uprava ističe da napredak tehnologija, poput eSIM kartica i jednokratnih virtualnih kartica, u pravilu smanjuje rizik zloupotrebe kod web trgovaca ili hakerskih napada te olakšava policijsko istraživanje, iako te tehnologije zahtijevaju veću informiranost građana.
U Splitu se provodi preventivni projekt "Safetynet - Oprez prije klika!", a Pravosudna akademija održava radionice o kibernetičkom kriminalitetu za suce, odvjetnike i državnoodvjetničke dužnosnike, u sklopu Akcijskog plana Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti.
Najvažniji savjeti koje policija preporučuje za sigurnije korištenje digitalnih tehnologija uključuju ažuriranje sustava i aplikacija isključivo iz službenih izvora, neodobravanje udaljenog pristupa uređajima nepoznatim osobama, korištenje antivirusnih programa i dvostruke autentifikacije.
Građani također trebaju pratiti neuobičajeno ponašanje svojih uređaja i reagirati u slučaju sumnjivih aktivnosti, savjetuju u policiji.
