Konferencija “Indeks digitalizacije - potencijal i prepreke bržem rastu” u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta Zagreb, Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, po prvi puta je na jednom mjestu okupila sve ključne dionike procesa digitalizacije Hrvatske i tako potaknula konstruktivnu raspravu s ciljem ubrzanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva i društva.

U sklopu konferencije predstavljeni su ključni nazali o stupnju digitaliziranosti Hrvatske objavljeni u studiji „Utjecaj digitalne transformacije na zemlje Zapadnog Balkana“. Riječ je o prvoj studiji koja je izračunala indekse digitalizacije šest zemalja Zapadnog Balkana i stavila ih u međusoban odnos.

Studiju su predstavili su voditelji istraživanja Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog Instituta, Zagreb i Florian Bieber, direktor Centra za jugoistočne europske studije Sveučilišta u Grazu.

Kako su istaknuli, istraživanje je potvrdilo snažan poticaj digitalizacije gospodarskom i društvenom razvoju. Među ostalim i da povećanje opće razine digitalizacije od 10 posto u zemljama zapadnog Balkana, trajno povećava stopu rasta BDP-a za 0,67 posto što, u kombinaciji s ulaganjima privatnih investitora u infrastrukturu, predstavlja veliku priliku za te zemlje i njihove građane, pa tako i za Hrvatsku.

Digitalizacija pritom najpozitivnije utječe na poduzeća u proizvodnom sektoru što znači da se njezinim ubrzavanjem otvara prostor za reindustrijalizaciju zemlje i brži rast izvoza. Naime, 1 posto povećanja opće razine digitalizacije povećava proizvodnost rada u proizvodnom sektoru za visokih 2,1 posto, te proizvodnost kompanija u uslužnom sektoru za 0,7 posto. Usprkos zabrinutosti da digitalizacija ima negativan učinak na zaposlenost, studija je pokazala da povećanje digitalizacije od 1 posto u proizvodnim poduzećima trajno povećava zaposlenost za 1,2 posto.

Rezultati istraživanja sugeriraju vrlo značajne ekonomske učinke investicija u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Primjerice, 2,2 milijarde kuna godišnjih ulaganja telekomunikacijskog sektora u infrastrukturu kreira 11.574 radnih mjesta i povećava bruto dodanu vrijednost za 0,75%. Iz toga je jasno kako su kratkoročni multiplikativni učinci ulaganja u infrastrukturu na BDP i zaposlenost veliki, te ih je važno kontinuirano poticati od strane države, izjavila je Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb.

Napredak postoji, ali...

S konferencije o digitalizaciji (Foto: PR) (Foto: PR)

Rezultati studije bili su izvrsna podloga za dvije panel rasprave koje su uslijedile. Najprije je održana rasprava na temu „Uloga regulacije i pokretači digitalizacije“ na kojoj su ključni dionici u procesu digitalizacije Hrvatske podijelili svoja viđenja kako ubrzati proces digitalizacije i iskoristiti njen puni potencijal.

Na panelu su sudjelovali Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnost i Neven Vrček, Dekan Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Studija je pokazala da napredak postoji, ali je spor. Važno pitanje je kako možemo ubrzati napredak, a jedini način za to je da se mijenjamo. I to je upravo smisao digitalizacije jer ona mijenja sve. Moramo isprva mijenjati način na koji razmišljamo te klimu u društvu koje ima otpore prema promjenama. A potom treba i poraditi na nametima koji su često preveliki i koji moraju biti usuglašeni s europskom razinom, rekao je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji 28 različitih strategija koje u sebi imaju spomenutu digitalizaciju.

Cilj je da se one svedu na jednu strategiju koja će obuhvaćati digitalizaciju industrije, javne uprave i društva odnosno građana. Potonja je pritom najvažnija jer bez digitalnih vještina ne možemo razvijati ostala područja, objasnio je Gršić.

Postoji nekoliko konkretnih koraka koje je, s aspekta poslodavaca, potrebno napraviti. To su otvaranje investicijskog potencijala, poboljšanje povlačenja europskih sredstava, smanjenje opterećenja na dohodak i poboljšanje spremnosti tržišne radne snage na tehnološke promjene. U ICT sektor treba ulagati jer on raste dva puta više, djeluje pozitivno na zaposlenost i pruža brojne mogućnosti za poticanje gospodarstva, rekao je u svom dijelu Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnost.

Država mora izaći u susret poduzetnicima

Na drugom panelu pod nazivom „Korisnici digitalne infrastrukture“ govorilo se pak o konkretnom utjecaju digitalizacije na biznis, a na njemu su prisustvovali: Ivan Lupić, Direktor ICT rješenja za Industriju i društvo u Ericssonu Nikoli Tesli, Damir Sabol, osnivač startupa Photomath, Milan A. Račić, suosnivač i Chief Growth Officer, Gideon Brothers, Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte, Mladen Pejković, voditelj odjela Poslovnog razvoja, strategije i informacijske tehnologije Atlantic Grupe d.d. i Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma odgovoran za strategiju i poslovni razvoj, pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja.

Mi kao društvo još nismo odlučili provesti potpunu digitalizaciju. Mislim da tu možemo puno više napraviti. Istraživanje pokazuje gdje se promjene mogu dogoditi. Primjerice, u Kini su zbog digitalne transformacije i specijaliziranosti u određenim proizvodima uspjeli ozbiljno povećati ruralni razvoj, rekao je Damir Sabol, osnivač startupa Photomath.

Za jednu malu Hrvatsku vidim puno prilika u području digitalizacije, ako smo uspješni u nogometu, turizmu, zašto ne bismo bili dobri i u području AI-ja? Da nam država izađe u susret i ne postavlja ovakve namete, mogli bismo puno toga napraviti. Moramo postaviti jasne ciljeve i slijediti ih. Predsjednici uprave koji će moći napraviti digitalne reforme će osvojiti budućnost, dok će mnogi pasti na tom ispitu, rekao je Milan A. Račić, suosnivač i Chief Growth Officer Gideon Brothersa.

Siniša Đuranović, stariji potpredsjednik Hrvatskog Telekoma odgovoran za strategiju i poslovni razvoj, pravne i regulatorne poslove i usklađenost poslovanja istaknuo je pak kako su telekomunikacijske kompanije specifične jer ih digitalizacija prožima u niz područja.

Mi prodajemo digitalna rješenja klijentima te surađujemo sa startupovima, digitaliziramo se iznutra i gradimo infrastrukuturu koja će omogućiti digitalnu transfomaciju. Bez pristupnih mreža, odnosno infrastrukture koja će biti konkurentna drugim zemljama Europe, neće biti digitalne transformacije i tu trebamo pomoć države. U 5G će trebati još više ulaganja i bez smanjenja parafiskalnih nameta to će se teško ostvariti. To je problem koji se najprije mora riješiti kako bismo mogli govoriti o drugim aspektima, naglasio je Đuranović.

Studija je dala i konkretne preporuke za ubrzanje digitalizacije i ekonomski rast. Među njima su: smanjenje broja i visine parafiskalnih nameta u poslovanju operatera, ubrzavanje procedura ishođenja građevinskih dozvola i jednostavnije korištenje javne zemlje za polaganje infrastrukture, poticanje ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima, integriranje digitalnih vještina u kurikulume i obrazovne programe, pružanje potpore za povećanje digitalne spremnosti malih i srednjih poduzeća, poticanje digitalnih start-up kompanija, te porezno rasterećenje i poboljšanje poslovne klime.