EU želi izliječiti ovisnost djece i tinejdžera o mobitelima

Usred problema odsutnosti i digitalnih opsesija, globalni napori da se obuzda utjecaj društvenih medija na mlade dobivaju na zamahu, dok se vlade i tehnološki divovi bore s očuvanjem dobrobiti generacije prikovane za zaslon.

Branimir Vorša | 20.08.2023. / 11:26

Djeca s telefonima (Foto: Getty Images)

Zastakljene oči, jednosložni odgovori i stalni niz obavijesti pametnih telefona postali su uobičajeni prizori koje roditelji diljem svijeta primjećuju u online navikama svoje djece.

Borba protiv takvih navika je i izazov o kojem je iz vlastitog iskustva govorila i Věra Jourová, europska povjerenica za transparentnost, koja je tijekom događaja Europskog parlamenta u lipnju podijelila svoje stajalište o online navikama na mobitelu svog 10-godišnjeg unuka. Kad je njezin unuk ispred ekrana, ništa oko njega više ne postoji, čak ni baka, rekla je Jourová.

Što čine vlade diljem svijeta po tom pitanju?

Vlade diljem svijeta počinju se baviti potencijalno štetnim učincima velikih platformi društvenih medija poput Facebooka, Instagrama i TikToka na najmlađe korisnike korisnike. Kina ima za cilj ograničiti vrijeme provedeno pred ekranom za djecu mlađu od osam godina na 40 minuta, dok je američka savezna država Utah uvela digitalni policijski sat i zahtjev za pristankom roditelja za korištenje društvenih medija od strane maloljetnika. Francuska traži uvođenje značajke roditeljskog nadzora na uređajima, dok je EU spremna provesti svoj Zakon o digitalnim uslugama (DSA), prisiljavajući platforme poput TikToka, Facebooka i YouTubea da otvore svoje sustave za kontrolu i osiguraju zaštitu djece.

Postoji li prava poveznica između društvenih medija i mentalnog zdravlja tinejdžera?

No, o točnoj vezi između korištenja društvenih medija i mentalnog zdravlja tinejdžera i djece se zapravo još uvijek samo raspravlja.

Spomenuti zakon DSA EU-a, koji stupa na snagu u kolovozu, zahtijeva da navedene platforme pokažu napore u sprječavanju nanošenja štete maloljetnicima, s mogućim kaznama koje dosežu do šest posto njihovog globalnog prihoda za nepridržavanje pravila navedenih u tom zakonu.

Tehnološki divovi uspijevaju privući pozornost i produžiti angažman korisnika, oponašajući privlačnost automata za igre na sreću. Dok se odrasli bore s ovom digitalnom privlačnošću, javlja se zabrinutost zbog negativnog utjecaja na najmlađe korisnike, što dovodi do problema kao što su tjeskoba, depresija, zabrinutost za izgled vlastitog tijela i smanjenu usredotočenost.

Nedavna istraživanja mentalnog zdravlja u SAD-u pokazuju porast nezadovoljstva adolescenata u posljednjih 15 godina, osobito među tinejdžericama. Istodobno, posjedovanje pametnih telefona i korištenje društvenih medija su porasli, iako različiti čimbenici pridonose tom trendu.

Iako je puno pozornosti usmjereno na negativne učinke upotrebe digitalnih medija nauštrb pozitivnih primjera, istraživanje koje je provedeno o dobrobiti adolescenata tijekom pandemije, na primjer, pokazalo je da su tinejdžeri s pristupom prijenosnim računalima bili sretniji od onih koji ih nemaju, ističe pak Amy Orben, sa Sveučilišta Cambridge.

Pristup predostrožnosti

Orben naglašava potrebu za nijansiranim pristupom pri procjeni rizika društvenih medija, zalažući se za ciljane mjere i više podataka istraživanja. Europa je zauzela stav predostrožnosti, a Patti Valkenburg sa Sveučilišta u Amsterdamu zagovara zaštitne mjere za maloljetnike.

Neće sva djeca doživjeti štetu zbog ovih rizika od upotrebe pametnih telefona i društvenih medija. Ali za maloljetnike moramo usvojiti načelo predostrožnosti. Činjenica da se šteta može prouzročiti trebala bi biti dovoljna da opravda mjere za sprječavanje ili ublažavanje potencijalnog rizika, smatra Valkenburg.

Pogled u budućnost

Kao odgovor na rastuću zabrinutost, platforme poput Instagrama, YouTubea i TikToka implementirale su alate, uključujući roditeljski nadzor i podsjetnike za odmor od zaslona. Međutim, veće platforme uskoro će se suočiti sa strožim propisima u EU. Tvrtke s više od 45 milijuna korisnika u EU-u, uključujući Instagram, TikTok i YouTube, moraju pružiti procjene utjecaja njihovog dizajna na društvo, posebno na dobrobit maloljetnika.

Bruxelles također surađuje na pravilima za dizajn platforme primjeren dobi korisnika. Međutim, novi zakon o sadržaju ne odnosi se na online igre, aplikacije za slanje poruka ili same digitalne uređaje.

Iako su svi navedeni napori obećavajući, put naprijed ostaje složen. Stručnjaci se pitaju kako tvrtke društvenih medija mogu uskladiti poslovne modele s problemima mentalnog zdravlja korisnika. Očekuje se da će razvojni dijalog između Europske komisije i tehnoloških tvrtki biti zamršen, a kratkoročne promjene mogle bi biti ograničene.

Izvor: Politico

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti