FOTO Jedna od najmoćnijih kamera u svemiru snimila je ove prelijepe dine na sjevernom polu Marsa

Dine na Marsu su važne jer znanstvenicima mogu reći o okolišu u kojem su nastale i smjeru vjetrova na određenoj lokaciji.

Branimir Vorša | 10.09.2022. / 08:09

Galerija

Kamera HiRISE na Mars Reconnaissance Orbiteru snimila je polje fascinantnih dina zvanih "barchan dine". Ove dine su se formirale duž litice u Chasmi Boreale, na sjevernom polu Marsa.

High-Resolution Imaging Experiment ili HiRISE moćna je kamera koja iz orbite snima slike na kojima se vide značajke na površini Crvenog planeta male poput stola.

Slika koju gledate prikazuje područje manje od jednog kilometra, a MRO se nalazio na oko 197 kilometara iznad površine kada je ta slika snimljena. Znanstvenici HiRISE-a kažu da su barchan dine uobičajene i na Zemlji i na Marsu.

Obično su te dine vrlo osebujnog oblika i važne su, jer znanstvenicima mogu reći o okolišu u kojem su nastale i smjeru vjetrova na određenoj lokaciji.

Barchan dine nastaju u pješčanim područjima gdje vjetrovi pušu u jednom dominantnom smjeru. Tako nastaje pješčana dina u obliku polumjeseca. Lukovi pijeska koji definiraju barchan dine završavaju 'rogovima' koji su usmjereni niz vjetar, dok se pijesak nanosi na vrhove i padine. Puno puta, to formira i oblik koji, odozgo, izgleda kao simbol Federacije planeta u Zvjezdanim stazama.

Vjetrovi na sjevernom polu Marsa moraju se kovitlati u različitim smjerovima, jer dine sa HiRISE slike nisu oblikovane u klasičnom obliku polumjeseca. Slika je snimljena pomoću crveno-zeleno-plavog filtera na kameri, dajući pijesku plavkast izgled.

Kamera HiRISE radi u vidljivim valnim duljinama, istim kao i ljudske oči, ali s teleskopskom lećom koja je čini jednom od kamera najveće rezolucije trenutno u svemiru. Njezine slike visoke razlučivosti omogućuju znanstvenicima razlikovanje objekata veličine jednog metra na Marsu i proučavanje površinske strukture na puno opsežniji način, od bilo koje druge misije na Marsu.

HiRISE također provodi promatranja na valnim duljinama bliskim infracrvenom kako bi dobio informacije o prisutnim mineralima.

MRO je u orbiti Marsa od 2006., a dugotrajnost misije znači da planetarni znanstvenici mogu pratiti promjene tijekom vremena.

Izvor: Universe Today

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti