Ključno je razviti alate koji bi omogućavali ranu detekciju dezinformacija i koji bi bio dostupan medijima, fact-checkerskim organizacijama i svima zainteresiranim za debunking. Rano upozorenje da se počinje širiti dezinformacija, hoće li postati viralna krucijalni je moment kada se uočava hoće li ljudi prihvatiti tu dezinformaciju ili neće, zaključak je konferencije ‘Otvorenim podacima protiv infodemije’, koju organiziraju Gong i grupa civilnih hakerica Code for Croatia povodom Dana otvorenih podataka.
Ideja ODD-a je okupljati podatkovne entuzijaste i promovirati korištenje podataka kao vrijedan društveni resurs s kojim možemo graditi bolje društvo, kazala je uvodno Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga. Dodala je kako se i infodemija širi brže od COVID-a, a njezine posljedice za društvo i demokraciju bi na kraju mogle biti izrazito opasne.
Otvoreni podaci i njihovo korištenje su izuzetno bitni za povećanje transparentnosti u društvu, a uključivanjem različitih skupina građana u provedbu društveno korisnih projekata gradimo i poboljšavamo našu zajednicu. Ne morate imati tehnička znanja da biste se pridružili grupi civilnih hakerica Code for Croatia i sudjelovali u sutrašnjim izazovima na Hackatonu, pozvala je Lana Podgoršek, voditeljica Code for Croatia.
Panel naziva 'COVID podaci i suzbijanje dezinformacija' odgovorio je na pitanja kako podaci mogu pomoći u kreiranju bolje strategije suočavanja s infodemijom i suzbijanja posljedica dezinformacija, kako se šire dezinformacije o COVID-u, tko su najutjecajniji dezinformatori, tko dezinformacije najviše širi, i kakva je u tome uloga mainstream medija i medija specijaliziranih za provjeru točnosti tvrdnji u javnom prostoru.
Analizom društvenih mreža, kojeg smo dobili radom Faktografa i originalnih podataka objavljenih na Facebooku, iskristaliziralo se nekoliko podgrupa unutar ekosistema dezinformacija kojeg uz RH, čine sve zemlje bivše Jugoslavije. Izvor dezinformacija i dezinformatori su vrlo umreženi i spremni su dijeliti jednake sadržaje. Hrvatski ekstremni desničari dijele jednake sadržaje kao ekstremni desničari u Srbiji, upozorio je Mato Brautović s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.
Ana Meštrović s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija sa Sveučilišta u Rijeci upozorila je kako društvene mreže oblikuju stavove pogotovo kod mladih i u doba globalnih kriza.
Razvili smo algoritme kojima pratimo stavove na Twitteru. Analizirali smo više od 200.000 tweetova na hrvatskom jeziku vezanih uz COVID-19. Na početku pandemije, stavovi javnost su bili čak i pozitivni. Ljudi su se konsolidirali da se zajedno suočimo s pandemijom, zajedno smo pozivali da se ostaje doma. Međutim, kroz analizu tweetova posljednje dvije godine pandemije, pokazalo se da je pozitivnih stavova bilo tako malo, pa smo morali posebno prilagođavati algoritme za automatsku klasifikaciju stavova u tweetovima. Najveći klaster tweetova kojeg smo detektirali se bavio mjerama i cijepljenjem. Drugi najbrojniji klaster je vezan uz nošenje s pandemijom. Ta dva klastera čine 50% svih rasprava na Twitteru u Hrvatskoj, pojasnila je profesorica Meštrović.
Slobodan Beliga s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci, dodao je kako su u okviru istraživanja na projektu InfoCoV kojeg je financirala HRZZ, pratili preko 25 online novinskih portal, a u okviru istraživanja koje je objavljeno u prestižnom časopisu JMIR Public health and Surveliance fokusirali se na 10 najčitanijih portala s ciljem longitudinalnog praćenja infodemije u RH.
Gotovo 50% objava u mainstream online portalima, na dnevnoj bazi je vezano uz koronavirus. Dakle, gotovo svaka druga vijest koju smo čitali u vrijeme prvog i drugog pandemijskog vala je bila vezana uz COVID-19, istaknuo je.
Profesor Beliga je kazao kako su došli do nalaza da se tijekom COVID-19 pandemije u mainstream medijima najčešće koristi isti skup od stotinjak riječi, među kojima se ističu, uz očite poput ‘COVID’ i ‘koronavirus’ - Capak, Beroš, Markotić, Đikić, kisik, pandemija, dezinformacije, ljekarna, paracetamol.
Naravno, to utječe na narativ i javno mnijenje. U prvom valu smo se više bavili temama higijene u medijima, u drugom cijepljenju. Također, istraživanje primjećuje kako mediji rjeđe pišu o znanstvenicima (stručnjaci poput virusologa i infektologa), a na temu pandemije u medijima izjave češće daju političari, pojasnio je Beliga.
Ključno je razviti alate koji bi omogućavali ranu detekciju dezinformacija i koji bi bio dostupan medijima, fact-checkerskim organizacijama i svima zainteresiranim za debunking. Rano upozorenje da se počinje širiti dezinformacija, hoće li postati viralna krucijalni je moment kada se uočava hoće li ljudi prihvatiti tu dezinformaciju ili neće. Fact-checking organizacijama treba prosječno 10 dana za debunking. Moramo informirati ljude prije nego što steknu stav. Znanstveno dokazano je da možemo utjecati na mišljenje samo dok nije već formiran stav. Zabrane i cenzure imaju kontraefekt na osobe koje vjeruju i sklone su teorijama zavjere i prijemčive su za dezinformacije. Najveći širitelji dezinformacija su osobe starije dobi, generacije koje su imale visoki stupanj povjerenja u medije i institucije, iz analognog doba. Oni iz neznanja nerijetko šire dezinformacije. Stoga bi javne kampanje i medijsko opismenjavanje trebalo ciljati građane i građanke starije životne dobi, pojasnio je profesor profesor Brautović.
Još uvijek ne znamo koji će podaci javnog sektora biti prioritet za otvaranje nakon izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne znamo ni kako će se o prioritetima odlučivati, moglo se zaključiti iz izlaganja Jagode Botički iz ureda Povjerenika za informiranje na panelu 'Podaci samo za bogate'.
Prostorni podaci postoje na državnim portalima. Samo su ti podaci zatvoreni. Svaki podatak ima svoju novčanu vrijednost. Smatram kako smo nazadovali zadnju godinu po pitanju pristupa informacijama, barem što se tiče našeg resornog ministarstva. Okolišni podaci se zatvaraju, istaknuo je Mate Zec, voditelj programa za IT i analizu podataka iz BIOM-a.
Hrvoje Bogner iz OpenStreetMap Hrvatska dodao je kako se ispostavilo da je podatke, odnosno mape vrlo lako otvoriti, što je bilo evidentno tijekom potresa na području Sisačko-moslavačke županije.
Europska Direktiva o otvorenim podacima među visokovrijedne skupove podataka, koje treba najprije otvoriti, uvrstila je prostorne podatke, podatke o okolišu i o vlasnicima trgovačkih društava. Pristup većini ovih podataka naplaćuje se, a kao primjer Bogner je naveo slučaj kad su im iz Državnog geodetskog zavoda prostorne podatke koje su tražili pokušali naplatiti preko milijun kuna, i to s 50% popusta.
Zec je istaknuo kako se u Biomu nadaju da će se otvoriti podaci na temelju kojih se izrađuju studije okoliša.
Na taj način bi se do podataka za izradu studija dolazilo puno lakše, izrada studija bila bi jeftinija, a svi bi mogli sami provjeriti što stoji u studiji, a što u službenim podacima. Jedini kojima ne bi odgovaralo otvaranje ovih podataka su ljudi kojima je namjera muljati.
Zoran Luša, stručnjak za otvorene podatke iz Zoogle savjetovanja, objasnio je, u okviru panela ‘Tko vas plaća’, kako treba jačati kapacitete osoba u javnom sektoru i učiniti ga privlačnim za IT kadar kako bi se javni podaci češće objavljivali i ažurirali.
Čim se više podataka javno objavljuje, oni se mogu obrađivati i moguće je doći do novih spoznaja. Općenito nam nedostaje potražnja podataka - bilo od građana preko udruga i novinarki do tvrtki, dodao je.
Bez obzira što je u Hrvatskoj registrirano više od 52.000 neprofitnih organizacija, kada govorimo o civilnom društvu aktivnih je oko 27.000. Broj osoba zaposlenih u neprofitnim organizacijama 2020. bio je 28.418, od čega 18.990 u udrugama.
