Kao i uvijek, kada se pojedina priča disperzira do šireg kruga konzumenata, postaje “vruća” i zanimljiva. Upravo to se događa s kriptovalutama, koje su posljednjih tjedana izašle iz okvira “geekovskih rasprava” i postale omiljenom temom praktički na svakom koraku. Isplati se ulagati, koliki je rizik, može li se zaraditi, hoćete li izgubiti uloženo… Sve su to pitanja kojima se bave mnogi, iako je na kraju dana jedina istina kako u svako ulaganje treba krenuti s viškom novčanih sredstava, ako imate takvu mogućnost, odnosno nikada ne ulagati ušteđevinu ili sve novce koje imate…
Ali, kako je histerija vezana uz kriptovalute uzela maha, tako se i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) osjetila pozvanom reagirati i upozoriti na moguće rizike vezane uz ulaganje u kriptovalute. Priopćenje koje je objavila HANFA prenosimo u cijelosti.
Informacija o rizicima ulaganja u kriptovalute i ICO
Nastavno na povećan interes javnosti vezan uz takozvane virtualne ili kriptovalute (kao što su primjerice bitcoin, ether..), a posebno s obzirom na inicijalne ponude povezane s kriptovalutama (Initial Coin Offer ili Initial Token Offer; dalje u tekstu: ICO) - Hanfa izvješćuje kako kriptovalute, kao niti ICO trenutno nisu posebno regulirani unutar zakonodavnog okvira Republike Hrvatske, a ne postoji niti poseban propis na razini Europske unije koji bi izričito regulirao tu materiju.
Trgovanje kriptovalutama i ICO se često u medijima spominju kao atraktivne aktivnosti kojima se lako i na jednostavan način može zaraditi ili doći do sredstava za financiranje određenih projekata. ICO-evi se uglavnom provode putem interneta i društvenih mreža, često su inicirani izvan Republike Hrvatske ili čak izvan Europske unije, a u njihovoj promociji su ponekad eksponirani i uspješni poduzetnici i osobe iz javnog života poznate pojedinom lokalnom odnosno nacionalnom tržištu, a kako bi se pridobilo povjerenje ulagačke javnosti.
Međutim, Hanfa upozorava javnost kako je često riječ o visokorizičnim i nereguliranim aktivnostima pa potencijalni ulagatelji moraju biti posebno svjesni mogućnosti gubitka svih uloženih sredstava i mogućeg nedostatka pravne zaštite. Naime, s obzirom na razne pojavne oblike kriptovaluta, njihove strukture, načina na koji se nude te činjenice da ne postoji specifična regulativa kriptovaluta na europskoj i nacionalnoj razini, procjena pravne naravi kriptovaluta ovisit će o tome kako je ICO strukturiran u pojedinom slučaju.
Što je ICO?
ICO je nova metoda prikupljanja sredstava u javnosti, uz upotrebu takozvanih coina odnosno tokena. Svaki ICO može se razlikovati u odnosu na njegovu strukturu i prava koja kupac stječe kupnjom tokena, što znači da prava povezana s kupnjom određenih tokena nisu standardizirana. U većini slučajeva proizvodi u okviru ICO-a kupuju se za određenu kriptovalutu (npr. bitcoin, eter). Tokeni se stvaraju i distribuiraju pomoću takozvane Distributed Ledger Technology (DLT) kao širokopojasne tehnologije primjenjive u raznim područjima, primjerice u vođenju raznih elektroničkih baza podataka u industriji, uslužnim djelatnostima, financijskom sektoru, državnoj upravi itd., gdje nema centralnog administratora ili pohrane podataka, dok se sekundarno trgovanje tokenima u pravilu organizira na posebnim trgovinskim platformama namijenjenima kupovini, prodaji ili razmjeni kriptovaluta.
Koji su rizici povezani s kriptovalutama i ICO?
Uglavnom neregulirano područje, uslijed čega je češća mogućnost prijevara i drugih nepravilnosti
Manjak pouzdanih i relevantnih informacija
Visok rizik od gubitka dijela ili svih uloženih sredstava
Izrazita volatilnost vrijednosti ulaganja i nemogućnost svakodobnog „izlaska“ iz ulaganja
Rizici vezani uz informatičku tehnologiju koja se koristi za izradu i distribuciju tokena (primjerice, hakerski napadi, nemogućnost pristupa tokenima, gubitak ključa za pristup tzv. digitalnom novčaniku).
Zaključak
Trenutačno se na razini Europske unije vode rasprave o primjerenom postupanju u vezi s temom kriptovaluta, pri čemu se u obzir uzimaju propisi koji reguliraju financijsko tržište (MiFID, AIFMD, Prospectus i sl.), zaštitu potrošača, platni promet, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma itd. U svakom slučaju, u ovom trenutku ne postoje jedinstveno primjenjiva i standardizirana pravila vezana uz kriptovalute i povezanu tehnologiju.
