Hrvatska može pomoći u smanjenju tehnološkog jaza Europske unije u odnosu na SAD i Kinu

Tehnološki jaz EU naspram SAD-a i Kine dovodi u pitanje globalnu konkurentnost Europe.

Hrvoje Jurman
Hrvoje Jurman | 24.05.2023. / 08:20 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Ako hrvatske kompanije u budućnosti žele (p)ostati globalno konkurentne, morat će se okrenuti dugoročnoj viziji, programatskim akvizicijama te investiranju u inovativnost, upravljanju i razvoju sposobnosti, jedan je od zaključaka novog istraživanja tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Osiguravanje buduće konkurentnosti Hrvatske".

tri vijesti o kojima se priča Haker, ilustracija I pretvorili u kriptovalute Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka Rijetki fenomen Astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj postaji uhvatila "crvenog duha" Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo

U istraživanju se upozorava na korporativni i tehnološki jaz EU naspram SAD-a i Kine koji dovodi u pitanje globalnu konkurentnost Europe. Taj se jaz može zatvoriti razvojem i usvajanjem transverzalnih tehnologija koje će obilježiti sljedeća desetljeća, a u tom slučaju možemo očekivati i potencijalnu dodanu vrijednost od 2 do 4 bilijuna eura koja će biti ključna za povećanje kvalitete života u tri međuovisne dimenzije blagostanja - održivost, ekonomski rast i uključivost.

Dobri u održivosti

Panel o digitalnoj budućnosti Hrvatske Hrvatska ima idealne uvjete da bude ICT i transportni hub Europe, a i u AI prilično dobro stojimo

Ono u čemu Hrvatska bilježi vrlo dobre rezultate jest održivost, s razinama emisija štetnih plinova po glavi stanovnika ispod prosjeka EU te u razini s pet najuspješnijih gospodarstava EU-a. Također, Lijepa Naša ima i četvrtu najmanju emisiju ugljičnog dioksida u EU te se dodatno obvezala smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 45 posto do 2030. godine te postupno smanjivati korištenje ugljena do 2033. godine.

Kada govorimo o uključivosti i blagostanju, Hrvatska zaostaje za državama središnje Europe i to se primjerice vidi u jednakosti prihoda, što jasno pokazuje Gini indeks nejednakosti od 29,2 u 2019. godini - u usporedbi s 25,4 za države središnje Europe i 30,2 za prosjek EU. Ipak, u prethodnom su razdoblju napravljeni značajni pomaci u poboljšanju uključivosti i blagostanja građana što pokazuje stopa nezaposlenosti koja se od 2016. godine prepolovila na 5,9 posto u kolovozu 2022. godine što je na razini EU prosjeka.

Što se rasta tiče, naglašava se podatak o BDP-u po glavi stanovnika koji iznosi 21.330 eura, što je manje od europskog prosjeka od skoro 30 tisuća eura po glavi stanovnika.

Ključ je u glavnim transverzalnim tehnologijama

Ono što je pozitivno za Hrvatsku u ovom izvještaju jest činjenica kako dosadašnji napredak u održivosti, uključivosti i nekim aspektima rasta pokazuje koliko ima potencijala za razvoj. No da bi se ispunio taj potencijal i ostvarili ciljevi, potrebno je raditi na poticanju inovacija i profitabilnosti na temeljima korporativne tehnološke konkurentnosti.

Slika nije dostupna U Američkoj gospodarskoj komori smatraju da digitalizacija Hrvatske ide u dobrom smjeru

Iz McKinseyja su još ranije identificirali deset ključnih transverzalnih tehnologija, odnosno grupa tehnologija od kojih očekuju da će u budućnosti omogućiti revoluciju u brojnim sektorima: automatizacija sljedeće razine, budućnost povezanosti, distribuirana infrastruktura, računarstvo iduće generacije, primijenjena umjetna inteligencija, budućnost programiranja, digitalna arhitektura povjerenja, bio revolucija, materijali iduće generacije i budućnost čistih tehnologija poput solarne i nuklearne energije te električnih vozila.

Po pitanju transverzalnih tehnologija, Hrvatska ima najbolji rezultat u budućnosti programiranja, čistim tehnologijama i arhitekturi povjerenja, dok najviše zaostaje u razvoju i usvajanju iduće generacije računala i materijala te u bio revoluciji, navodi se u izvještaju McKinseya. U prosjeku je Hrvatska najuspješnija u usvajanju transverzalnih tehnologija, što možemo vidjeti na primjeru istraživanja koje pokazuje da je 39 posto hrvatskih tvrtki s više od 10 zaposlenih izjavilo da u poslovanju koriste usluge u oblaku. S druge strane, Hrvatska uglavnom zaostaje kada je riječ o inovacijama i proizvodnji vezanoj uz takve tehnologije.

Uloga Hrvatske

Trenutnom pozicijom u korištenju transverzalnih tehnologija konkurentski položaj Hrvatske ugrožen je u gotovo svim sektorima, uključujući trenutna uporišta poput ICT-a. Budućnost konkurentnosti hrvatskog ICT sektora ovisit će o držanju koraka u razvoju transverzalnih tehnologija poput budućnosti povezanosti, arhitekturi povjerenja i budućnosti programiranja.

Način na koji Hrvatska može sudjelovati u promjenama jest putem svojih predstavnika u europskim institucijama koji bi mogli doprinijeti njihovom usvajanju putem povećanja svijesti o važnosti transverzalnih tehnologija, pružanja političke podrške za tehnološko-inovacijske EU inicijative te preuzimanja vodstva u razvoju i implementaciji određenih inicijativa.

Predstavljanje AI4Health.CRO projekta Hrvatska želi postati europski centar za razvoj umjetne inteligencije u medicini i zdravstvu

U zatvaranju tog europskog tehnološkog jaza i Hrvatska može biti važan faktor, prvenstveno pokretanjem inicijativa, sama ili s drugim državama, smatra Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinsey & Company. On je naglasio važnost izgradnje ekosustava u kojem bi se hrvatskim i europskim tvrtkama omogućilo postizanje više razine konkurentnosti. No, njihov dugoročni rast i uspjeh na globalnom tržištu će ipak ovisiti o samim tvrtkama te hoće li i u kojoj mjeri poduzeti tri ključna koraka - postavljanje dugoročnih ciljeva i poticaja za preuzimanje rizika i ulaganja u istraživanje i razvoj, iskorištavanje prednosti programatskih spajanja i preuzimanja te poslovnih savezništava za povećanje poslovnih volumena i sposobnosti, te ulaganje u inovacije, upravljanje i sposobnosti za upravljanje ambicioznijim i rizičnijim projektima, dodao je Brezinščak.


 

Vezane vijesti