Uz bok četvrtoj industrijskoj revoluciji, onoj informatičkoj, stoji i biotehnologija. Američki ekonomist Jeremy Rifkin tako ističe da će sprega genetike i računala u narednim godinama radikalnije promijeni svijet nego sve tehnološke revolucije u povijesti. Promjene koje se na tom polju događaju dobro poznaje Kristian Vlahoviček, profesor sa Zavoda za molekularnu biologiju PMF-a te poduzetnik čija se mala tvrtka bavi računalnom biologijom, odnosno analizom genetičkih podataka.
Tehnologija sekvenciranja DNA nam je omogućila da izuzetno brzo i jeftino prikupimo jako puno genetičkih podataka, što medicinski relevantnih što relevantnih za znanost o okolišu, za razno razne komercijalne i nekomercijalne primjene i naša je tvrtka nastala kao odgovor na potrebu sve veće analize tih podataka, kaže Kristian Vlahoviček, poduzetnik i profesor PMF-a.
Analize genetičke informacije kakve rade sve su važnije u personaliziranoj medicini koja se sve više primjenjuje pa nema sumnje da će u budućnosti imati itekako mnogo posla. A da bi u njemu bili što uspješniji važno je okruženje u kojem posluju. Takvo su okruženje našli u zagrebačkom BioCentru, čiji su stanari praktički od otvorenje – od kojega je prošlo punih pet godina.
Ovo je nekakva žiža zbivanja za sve tvrtke i akademske partnere koji se bave znanostima o životu, koji se bave nekim oblikom bioznanosti, pa tako i mi. Izuzetno je važno da posjeduju infrastrukturu koja nije uvijek sasvim trivijalna, pojašnjava Vlahoviček.
Jer će za razvoj IT tvrtke često biti dovoljan samo stol i računalo. Onima pak koji pokušavaju uspjeti u području biotehnologije potrebno je daleko više – laboratoriji i oprema, a to si početnici najčešće ne mogu priuštiti. Zato je tu BioCentar, prvi inkubator za bioznanosti u istočnom dijelu Europe, čiji je cilj olakšati pokretanje novih biotehnoloških tvrtki. Pet godina od pokretanja projekta vrijednog gotovo 19 milijuna eura i sufinanciranog europskim novcem, njihovi su kapaciteti potpuno popunjeni. Danas su dom devet kompanija, a surađuju s njih pedesetak.
Svake godine bilježi se značajan rast prihoda, značajan rast povećanja klijenata s kojima radimo, partnera s kojima surađujemo, znanstvenih institucija s kojima smo krenuli u suradnju i mislim da taj program biotransfera koji se odvija kroz naš centrali laboratorij u potpunosti osigurava svoja očekivanja u tom periodu, ističe Marija Lovrić, direktorica BioCentra.
Centar je danas, tek pet godina od osnivanja na 54% posto samoodrživosti. Cilj im je postići 100 postotnu, no za to, u ovom području, treba vremena.
Prvi je bio period jednog setupa, dakle izgradnje prostora, napuniti taj prostor opremom koja je izuzetno skupa i vrijedna i radi se o visokoj tehnologiji koja se ovdje koristi, a nakon toga trebalo je naći kvalitetan kadar jer bez adekvatnog kadra, stručnog i znanstvenog, ne možete održavati ovako veliki prostor, pojašnjava Lovrić.
Kao niti isporučivati ono najvažnije - znanje gospodarstvu. Tako danas mnoge tvrtke koriste usluge centralnog laboratorija BioCentra.
Govori se o jednoj integriranoj priči koja može pokrivati rad od inicijalne ideje razvoja nekakvog novog proizvoda na laboratorijskoj skali do poluproizvodne veličine serije, kao što je, evo iza nas, ovaj jedan bioreaktor u kojem je moguće proizvoditi tzv. biomasu iz koje se u drugim laboratorijima može događati identifikacija spojeva, dodaje Lovrić.
Usluge Centra, koji je početkom ove godine postao i znanstvena institucija za područje biotehnologije, prema tome, koriste male i velike biotehnološke ili farmaceutske kompanije, startupovi, spinoffovi, znanstvena zajednica. A onih koji će se u ovom području iskušati sve je više jer sada za to imaju i infrastrukturu i podršku koju prije pet godina nisu imali.
Jer im je jednostavnije i jeftinije angažirati nas i naš know how gdje mi onda prenesemo stečeno znanje i puno ga brže mogu implementirati unutar svoje kompanije, dodaje Lovrić.
Osim toga u BioCentru će, kroz edukacije i radionice dobit i sva potrebna znanja i to ne samo iz područja bioznanosti već i iz poduzetništva. A zahvaljujući njemu i razvoju na području bioznanosti više će mladih ljudi ostati u Hrvatskoj.
Svi znamo da je biotehnologija proglašena novom revolucijskom tehnologijom i da će u sljedećem razdoblju biti izuzetno važno i razvijati znanje i kompetencije iz biotehnologije i zadržavati ta znanja i kompetencije na domaćem terenu, tako da je jako važno da ljude koji odlaze s fakulteta uspijemo pridobiti, odnosno uspjeti zadržati ovdje kod nas. Sa zadovoljstvom mogu reći - da je to bio slučaj s dvoje kolega koji su došli u našu tvrtku koji bi u protivnom vrlo vjerojatno otišli van, dodaje Vlahoviček.
Pandemija koronavirusa samo je potvrdila važnost biotehnologije kroz razvoj terapija i cjepiva. Zato je važno imati infrastrukturu koja omogućuje razvoj i napredak na ovom području. Za Hrvatsku je jako dobro da to ima.
