Glavni cilj konferencije bio je istaknuti važnost uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava kroz inovacije kao pokretača rasta hrvatskog gospodarstva, pojasniti ulogu pametne specijalizacije u stvaranju novih poslovnih prilika te predstaviti planove i pravila za novo programsko razdoblje 2021. – 2027. godine.
Uspostava tematskih inovacijskih vijeća jedan je od ključnih koraka u izgradnji učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava i stvaranju poticajnijeg okruženja za inovacije. Ona umrežavaju poslovni sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i tijelima javne vlasti te potiču međusobnu razmjenu znanja i iskustava.
Povezivanje poslovnog sektora sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i tijelima javne vlasti
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u svom je uvodnom govoru naglasio kako Hrvatska ima svoju inovacijsku mrežu koja će omogućiti poduzetnicima da svoje ideje pretoče u komercijalne uspjehe. „Uspostava tematskih inovacijskih vijeća jedan je od ključnih koraka u izgradnji učinkovitog nacionalnog inovacijskog sustava i stvaranju poticajnijeg okruženja za inovacije. Njihova je glavna uloga da umreže poduzetnički sektor sa znanstveno-istraživačkom zajednicom i tijelima javne vlasti te potiču međusobnu razmjenu znanja i iskustava“, istaknuo je ministar Horvat te dodao kako je stvaranje inovacijskog sustava preduvjet za privlačenje europskih sredstava putem dva velika natječaja. „Sve naše inicijative idu prema stvaranju održivog inovacijskog eko-sustava, pa tako i nedavno osnovana Radna skupina za unapređenje poslovanja, koja će poslužiti kao međuresorni akcelerator. Važno je da imamo dobru koordinaciju na svim razinama između svih dionika ovog procesa“, zaključio je ministar Horvat.
Uz njega, konferenciji su prisustvovali ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, državni tajnici Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić i Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić, pomoćnik ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Zvonimir Novak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Ana Odak te mnogi drugi.
„Nema inovacijskog sustava, ni poduzetništva, kao ni daljnjeg razvoja gospodarstva bez kvalitetne znanosti“, napomenula je tom prilikom i ministrica Divjak, ističući suradnju između različitih ministarstava kao nužan preduvjet izgradnje eko-sustava u Hrvatskoj koji potiče inovacije. „Sustav znanosti jedan je od glavnih pretpostavki takvog okruženja i zato je izuzetno važno da potičemo izvrsnost, s jedne strane na sveučilištima i institutima, a s druge na razini gospodarstva. Također, obrazovni sustav mora biti takav da potiče, između ostaloga, i poduzetništvo“, zaključila je Divjak.
Državni tajnik Antonić, ujedno i predsjednik Inovacijskog vijeća za industriju, kazao je kako je s ciljem uspostave Nacionalnog inovacijskog sustava i koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije uspostavljena struktura u kojoj uz Inovacijsko vijeće za industriju postoji i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ali i Nacionalno vijeće za rad i ljudske potencijale koji su neophodni za implementaciju svih inovacijskih potencijala koji su na raspolaganju. „Mi smo u mnogim stvarima i bolji od prosjeka Europske unije, no moramo se bolje organizirati i biti produktivniji u svemu što radimo. Cilj svih ovih aktivnosti je stvaranje okvira za akumuliranje 660 milijuna eura iz Strukturnih fondova Europske unije koji su namijenjeni za provedbu Strategije pametne specijalizacije u razdoblju od 2016.-2020. godine“, istaknuo je Antonić.
Ključ uspjeha je u boljoj povezanosti poslovnog i istraživačkog sektora
U prvom dijelu konferencije pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU predstavila je planove i pravila za novo programsko razdoblje 2021.-2027., a direktor za inovacije i složene sustave Stephen Taylor iz talijanskog Ministarstva obrazovanja, sveučilišta i istraživanja održao je prezentaciju na temu „Inovacije kao pokretač rasta - uloga pametne specijalizacije u stvaranju novih poslovnih prilika“. Također, prezentaciju je održao i savjetnik Uprave za istraživanje i razvoj u Europskoj investicijskoj banci Jacques van der Meer pod nazivom „Jačanje nacionalnog inovacijskog kapaciteta i konkurentnosti na primjerima iz prakse“.
Državna tajnica Mikuš Žigman u svom je izlaganju prezentirala javne pozive Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta usmjerene ka istraživanju, inovacijama i razvoju. Istaknula je kako se jedino inovacijama može doći do veće produktivnosti te napomenula kako je u skladu s time potrebno smanjiti razdvojenost poslovnog i istraživačkog sektora. „Ministarstvo želi upravo to ispraviti putem većih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te spajanjem novih, inovativnih proizvoda i poduzeća koja ih mogu plasirati na tržište. Trenutno je samo 30 posto prijavljenih poduzeća na natječajima za inovacije od ukupnog broja prijavljenih“, rekla je Mikuš Žigman i dodala kako je sredinom veljače otvoren poziv za drugu fazu novoosnovanih poduzeća, poduzeća koja su stara do 36 mjeseci, za uvođenje inovacija koje će rezultirati novim proizvodom ili uslugom, ukupne vrijednosti alokacije 150 milijuna kuna.
Pored navedenog, u tijeku je zaprimanje projektnih prijedloga za inovacijske vaučere MSP-ova, alokacija Poziva vrijednosti 50 milijuna kuna. U pripremi su i pozivi za inovacije u područjima Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. -2020., alokacija Poziva je 634 mil. kn čija se objava očekuje u ožujku 2019. Zatim, Poziv Integrator u vrijednosti 150 mil. kn koji financira inovacije konzorcija MSP-ova kao i faza II IRI natječaja ukupne alokacije Poziva 548 mil. kn. „Preporuka je Europske komisije da se fokusiramo na najveći potencijal iz područja Strategije i ostvarimo najbolji mogući učinak“, zaključila je Mikuš Žigman.
Hrvatska može, ali je vrijeme ključni faktor
U sklopu konferencije održana je i zanimljiva panel-rasprava na temu „Poticanje inovacija kroz suradnju poslovne i znanstveno-istraživačke zajednice”, a na kojoj su sudjelovali predsjednici svih pet Tematskih inovacijskih vijeća prof. dr. sc. Dragan Primorac (Tematskog inovacijsko vijeće za zdravlje i kvalitetu života), dr. sc. Jasmina Ranilović (Tematsko inovacijsko vijeće za hranu i bioekonomiju), Gordan Pešić (Tematsko inovacijsko vijeće za sigurnost), dr. sc. Ernest Vlačić (Tematsko inovacijsko vijeće za energiju i održivi okoliš), mr. sc. Mija Šipek (Tematsko inovacijsko vijeće za promet i mobilnost) te kao predstavnik znanstveno-istraživačke zajednice dr. sc. David Matthew Smith. Svi panelisti izrazili su veliko zadovoljstvom činjenicom da je došlo do povezivanja znanstvenog i poslovnog sektora te zaključili kako je brzina djelovanja ključna na svim razinama.
Mr. sc. Mija Šipek (Tematsko inovacijsko vijeće za promet i mobilnost) napomenula je kako iz njenog iskustva profesori nisu u potpunosti upoznati s uvjetima natječaja i kako su nepovjerljivi te da bismo morali dodatno educirati akademsku zajednicu o IRI. Istaknula je i važnost poštivanja rokova evaluacije projekata.
Dr. sc. Jasmina Ranilović (Tematsko inovacijsko vijeće za hranu i bioekonomiju) objasnila je kako je perspektive poslovnog sektora brzina izuzetno važna. „Moramo znati stanje na tržištu, izvozna smo kompanija, a na policama je nevjerojatna konkurencija. Potrebno je brzo razviti proizvod, a istraživački proces u našoj industriji mora biti kratak. Smatram kako akademska zajednica nije u potpunosti spremna, a inovacija mora postati naš DNA“, zaključila je Ranilović.
„Bez obrazovnog sustava ne možemo ništa. Vrijednosti nam se kose s nasljeđem. Nudi se novi koncept, a mi imamo goleme probleme raskola između privatnog i znanstvenog sektora. Hrvatska može, ali nam vrijeme brzo prolazi“, izjavio je prof. dr. sc. Dragan Primorac, (Tematskog inovacijsko vijeće za zdravlje i kvalitetu života), te naglasio kako je zadovoljan radom svih članova Vijeća i energijom koju u ovaj projekt ulaže Ministarstvo.
Gordan Pešić (Tematsko inovacijsko vijeće za sigurnost) je objasnio kako je komercijalizacija najveći problem projekata koji su zastupljeni u tematskom vijeću kojim predsjedava. Istaknuo je pozitivan primjer Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije koji daje informacije o raspoloživim sredstvima, te činjenicu da su povukli znatan iznos iz IRI I.
“Raduje me entuzijazam svih članova tima, osjeća se uključenost. Zajedno plovimo u dobrom smjeru. Nudimo pristojan broj kvalitetnih projekata. Možda trebamo malo riskirati s manjim iznosima kako bismo iskoračili u neka nova područja“, izjavio je dr. sc. Ernest Vlačić (Tematsko inovacijsko vijeće za energiju i održivi okoliš ). Također, naglasio je kako se znanstvenici moraju motivirati da uđu u gospodarstvo i međusobno surađuju.
Panel raspravu zaključio je predstavnik znanstveno-istraživačke zajednice dr. sc. David Matthew Smith. „Hrvatski znanstvenici su cijenjeni u svijetu, a građani ne znaju ništa o njima. Važno je reći da je Ruđer Bošković veliki institut s 900 zaposlenih koji mora raditi, između ostalog, i na razvoju gospodarstva. Proces je jednostavan, ali smo u implementaciji izgubili put, a to ne znači da koncept nije dobar. Implementacija nije znanstvena fantastika, mi možda samo nismo spremni profesionalno provesti implementaciju koja je ključna.
Ne možemo imati projekte koji 2 godine čekaju evaluaciju. Nudimo suradnju svima, imamo i znanje i iskustvo. Zakon o javnoj nabavi ne prepoznaje istraživačku djelatnost, a mi ne možemo biti taoci. Razmislimo o tome, ako govorimo o brzini, inovacijama i poticanju“, zaključio je Smith.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
