Umjetna inteligencija razvija se iz dana u dan i ulazi u sve više sfera našeg života. Ono što je na početku bila nabrijana tražilica podataka, sad je već punokrvni asistent koji o nama zna više nego mi sami.
I dok smo bez problema prihvatili umjetnu inteligenciju kao "asistenta na zahtjev", s pojavom AI agenata postavlja se pitanje - koliko zapravo vjerujemo toj istoj umjetnoj inteligenciji da radi bez našeg nadzora i donosi odluke u naše ime? Pogotovo kad je u pitanju, primjerice, naš novac.
Fintech je objeručke prihvatio umjetnu inteligenciju i ona se već uvelike koristi u prepoznavanju uzoraka (i odstupanju od njih), predviđanju kretanja na tržištu ili sprječavanju prijevara. A sad bi AI agenti trebali preuzeti još važnije uloge. No, je li to baš tako?
Kako bismo saznali kako AI mijenja način na koji trošimo te kako će pojava autonomnih agenata koji bi uskoro mogli preuzeti naše financijske odluke utjecati na naše živote, porazgovarali smo s Damirom Čauševićem, predsjednikom Uprave Monri Paymentsa i suosnivačem fintech konferencije Money Motion, koja će se održati 11. i 12. ožujka 2026. u Zagrebu.
Prije svega, zanimalo nas je kako se promijenila uloga tehnologije – jesmo li prešli iz ere 'običnog' softvera u eru gdje AI postaje temeljni operativni sustav fintecha?
Ne, uloga tehnologije se nije suštinski promijenila – fintech je i dalje u fazi u kojoj se više priča o AI-u nego što ga se zaista masovno koristi, a tek nas očekuje faza šire primjene. U 2026. godini vjerojatno ćemo i dalje intenzivno govoriti o AI-u, dok će sveopća implementacija napredovati sporije od same rasprave o njemu. U godinama koje slijede očekujem da će AI sve više postajati ugrađen kao temelj fintech rješenja, sve manje vidljiv kao zasebna „funkcionalnost“.
Kritičari kažu da je današnji AI u fintechu zapravo samo 'glorificirana statistika' zapakirana u dobar marketing. Gdje prestaje marketing, a počinje stvarna inteligencija koja donosi mjerljivu financijsku razliku?
Slažem se s kritičarima. Često svjedočimo dodavanju etikete “AI” na proizvode i rješenja koja postoje godinama, bez stvarne dubine i suštinske promjene u načinu na koji funkcioniraju. Stvarna primjena počinje tamo gdje AI donosi mjerljive rezultate – npr. smanjenje troškova, povećanje efikasnosti, podizanje i razine korisničkog zadovoljstva. Najveći efekti trenutno dolaze iz interne primjene AI-a u kompanijama. Primjeri poput automatizirane korisničke podrške, naprednog customer onboarding procesa i personalizacije i predikcije korisničkih potreba već danas mogu generirati konkretne, mjerljive financijske uštede i poboljšanja performansi.
Nakon AI agenata, slijede MAS-evi
Vidite li u bliskoj budućnosti scenarij u kojem plaćanja ne inicira čovjek, već AI agent koji u ime korisnika optimizira potrošnju ili bira najpovoljniji trenutak za transakciju? Primjerice, kupuje avionske karte u trenutku kad su najpovoljnije. Koristite li osobno AI agente odnosno planirate li ih koristiti?
Scenarij u kojem AI agent inicira kupnju je vrlo realan i uskoro će postati svakodnevica. Sposobnost donošenja pametnijih i bržih odluka postat će ključna konkurentska prednost, dok će agentska trgovina dodatno potaknuti automatizaciju, personalizaciju i učinkovitost u sustavima plaćanja. Krajem prošle godine vidjeli smo prve takve transakcije nakon SAD-a i u UAE. Kartične sheme demonstrirale su na ovim tržištima agentska plaćanja, gdje AI agenti samostalno pretražuju, biraju i obavljaju transakcije za korisnike – primjerice rezerviraju kino ulaznice ili kupuju proizvode online, s punim fokusom na sigurnost i pristanak korisnika. Dok danas govorimo o AI agentima koji autonomno izvršavaju kupnju ili rebalansiraju portfelje, već se oblikuje sljedeća razvojna faza: višeagentski sustavi (Multi-Agent Systems – MAS). Umjesto pojedinačnih agenata koji izvršavaju izolirane zadatke, riječ je o koordiniranom sustavu specijaliziranih agenata koji surađuju, razmjenjuju informacije, pregovaraju i donose odluke u stvarnom vremenu u kompleksnim okruženjima. Višeagentski sustavi tako označavaju pomak prema operativnim modelima u kojima AI preuzima orkestraciju cjelovitih procesa. Pitanje više nije hoćemo li imati mogućnost koristiti agente, već koliko ćemo biti otvoreni za to.
Ako AI agent donese pogrešnu odluku i ošteti korisnika – primjerice, kupi dionice ili izvrši transakciju u krivo vrijeme – tko preuzima pravnu i financijsku odgovornost? Je li industrija uopće spremna na scenarij 'autonomne krivnje'?
Industrija i zakonodavci su razvili i još uvijek razvijaju odgovarajuće pravne okvire, uključujući EU AI Act i prijedloge direktiva o odgovornosti za AI. Objektivno gledano u ovom trenutku scenarij „autonomnog krivca“ neće ni biti implementiran, AI agenti su alati, i kao takvi nemaju pravnu osobnost. Dok se regulativa ne usavrši, najsigurnije je pravno strukturirati ugovore, jasno specificirati tehničku dokumentaciju, osigurati nadzor i jasno definirati tko snosi rizike na dobrobit svih uključenih strana.
Ako plaćanje postane potpuno nevidljivo i 'bezbolno', gubi li kupac psihološki osjećaj za vrijednost novca? Postaje li fintech nesvjesni suučesnik u generiranju potrošačkog duga kroz pretjeranu automatizaciju?
Plaćanja su već danas skoro pa “nevidljiva” – dovoljno je jedno skeniranje prsta ili biometrija lica putem Apple Paya ili Google Paya da se transakcija odobri bez fizičkog osjećaja novca. Taj trend će se nastaviti, posebno kod repetitivnih kupovina, gdje bi AI agent, primjerice, mogao automatski naručiti mlijeko kada prepozna da ga nema u hladnjaku. Međutim, i u takvim scenarijima korisnik prethodno daje jasnu instrukciju i postavlja pravila. Interakcija između kupca i sustava plaćanja uvijek mora postojati. Odgovornost za generiranje potrošačkog duga i dalje primarno ostaje na potrošaču. S druge strane, fintech može igrati i pozitivnu ulogu – kroz limite potrošnje, upozorenja, analitiku i alate za planiranje budžeta. Tehnologija sama po sebi nije ni uzrok ni rješenje duga nego je alat koji korisnik može iskoristiti ili za pretjeranu potrošnju ili za financijski odgovornije ponašanje.
Kako možemo vjerovati sustavu čije odluke (tzv. black box) često ne mogu u potpunosti objasniti ni sami inženjeri koji su ga istrenirali? Je li 'objašnjivost AI-ja' u fintechu mit ili uvjet bez kojeg se ne može?
U fintechu se ne smije slijepo vjerovati sustavima, pa ni AI sustavima. Čovjek ostaje zadnja instanca odluke, odgovornosti i etičke procjene, a kritičko razmišljanje ključni je dio procesa. “Black box” modeli koji obrađuju podatke i donose odluke nama nevidljivim algoritmima, mogu predlagati i optimizirati, ali konačna odluka mora biti pod ljudskom kontrolom, uz mogućnost preispitivanja i korekcije. Povjerenje se gradi kroz tehnologiju, nadzor i etičku odgovornost čovjeka, koji razumije kontekst, procjenjuje rizik i preuzima odgovornost za posljedice.
Hoće li EU AI Act prouzročiti tzv. Brussels efekt?
Kako gledate na EU AI Act u kontekstu fintecha? Smatrate li da će stroža regulacija usporiti razvoj ili će postaviti nužan okvir za sigurno bankarstvo? Hoće li nas EU AI Act učiniti najsigurnijim digitalnim tržištem na svijetu ili će SAD i Azija u tom vremenu preuzeti kontrolu nad globalnim tokovima novca?
Tržište Europske unije nije zanemarivo tržište, pričamo o 450 milijuna ljudi s iznad prosječnom kupovnom moći u odnosu na ostatak svijeta. EU AI actu će se morati prilagoditi sve kompanije koje svoja rješenja stavljaju na tržište EU, pa samim time možemo imati Brussels efekt, kao što smo imali s GDPR-om, u kojem smo vidjeli da su kompanije svoje globalne standarde prilagodile EU regulativi. Rezultat može biti taj da ćemo težiti globalno sigurnom digitalnom tržištu, a preuzimanje kontrole nad globalnim tokovima novca će ovisiti o drugim faktorima.
Što biste savjetovali novoj generaciji osnivača koji danas pokreću AI-first fintech projekte – na što trebaju fokusirati pažnju? Nije li danas opasno savjetovati mlade ljude da grade AI-first projekte, kada ih jedan update Applea, Googlea ili OpenAI-ja može doslovno izbrisati s tržišta u roku od 24 sata?
Taj rizik prisutan je kod većine novih projekata danas, ne samo AI-first fintech inicijativa. BigTech može brzo promijeniti pravila igre, ali to ne znači da nije moguće graditi uspješan biznis. Ključ je fokusirati se na nišne probleme – dovoljno male da veliki igrači nisu fokusirani, ali dovoljno velike da se razvije održiv i skalabilan projekt. Dobra ideja koja rješava stvarni problem uvijek nađe svoje mjesto na tržištu. Upravo zbog toga, članovi žirija na Money Motion Startup natjecanju posebno vrednuju praktične i tržišno primjenjive ideje, a natjecanje pruža mladim osnivačima priliku da testiraju AI-based rješenja i osvoje nagrade ukupnog fonda 60.000 eura koje pomažu u razvoju projekta.
Hoće li AI agenti igrati kakvu ulogu u ovogodišnjem Money Motionu ili ćemo na to trebati pričekati još godinu dana?
Ove godine smo u Money Motionu program uveli potpuno nov Automation stage tako da su AI agenti doslovno dobili svoju pozornicu. Itekako će igrati ulogu na ovogodišnjoj konferenciji i to kroz live demonstracije, prezentacije i hands on iskustvo u expo zoni. Možda će sljedeće godine zamijeniti sve govornike na konferenciji ili vam dati ovaj intervju, pa pratite razvoj događaja i nove primjene u stvarnom vremenu. 😊
