Institut za fiziku u Zagrebu predstavio je svoj, gotovo 40 milijuna kuna vrijedan, Kriogeni centar. Kako je istaknuto na predstavljanju, glavni cilj ovog projekta unapređenje je postojećih i razvoj novih kriogenih tehnika te modernizacija i nadogradnja znanstveno‐istraživačke opreme koja se koristi u temeljnim i primijenjenim istraživanjima u području fizike kondenzirane materije i znanosti o materijalima.

Realizacija projekta KaCIF osigurava platformu za izvrsnost u znanstvenim istraživanjima kao i tehnološki razvoj i inovacije u suradnji s gospodarstvom. 

Ravnatelj Instituta dr. sc. Osor S. Barišić naglasio je kako se pozadini problema s kojima se susreće cjelokupno čovječanstvo, počevši od klimatskih promjena i održivog razvoja, nalazi niz problema pri čemu se kao rješenja nude novi materijali koji se istražuju kroz znanost o materijalima. Kroz projekt KaCIF, znanstvenici na Institutu prepoznali su potrebu za proširenjem multidisciplinarne suradnje unutar akademske zajednice u Hrvatskoj, kao i potrebu za partnerskim radom na rješavanju izazova važnih za Hrvatsku, ali i u globalnom okviru. Stoga je kroz nabavu novih uređaja, uz postojeću ekspertizu, Institut spreman za suradnje na istraživanju novih materijala za energetsku učinkovitost, fuziju, kvantne tehnologije, biomedicinu, farmaciju, itd.

Osim prilagodbe i nabave novoga ukapljivača za helij, koji je isto tako važan za istraživanja koja se provode na susjednom Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Institutu Ruđer Bošković, projekt KaCIF omogućio je nabavu ključnih modernih eksperimentalnih sustava za istraživanja iz područja fizike materijala.

Tako je na Institutu za fiziku instaliran kriostat sa supravodljivim magnetom i dilucijskim hladnjakom proizvođača Oxford Instruments. On omogućuje mjerenja na temperaturama za dva reda veličine nižim od dosadašnjih na Institutu (10 – 20 miliKelvina prema 1.5 Kelvina) u magnetskim poljima čak do 20 Tesla. Ovaj uređaj je vrijedan gotovo sedam milijuna kuna.

Osim ekstremnih uvjeta niskih temperatura i visokih magnetskih polja, kroz projekt KaCIF nabavljene su i nove tlačne ćelije za postizanje visokih tlakova, čime je kompletirana mogućnost istraživanja novih kvantnih faza materije bitnih za razumijevanje fundamentalne fizike materijala, a koje ujedno imaju veliki potencijal za primjenu u budućim tehnologijama.

Na Institutu je uspješno dovršena i instalacija novog, 8,5 milijuna kuna vrijednog, Sustava za mjerenje fizikalnih svojstava Quantum Design PPMS. PPMS ima supravodljivi magnet koji proizvodi magnetsko polje jakosti 16T i jedan je od svega nekoliko takvih uređaja u zemljama Europske unije. PPMS će služiti znanstvenicima Instituta za fiziku za mjerenje raznih fizikalnih svojstava materijala u ovisnosti o temperaturi (od 0.35K do 400K), magnetskom polju (od -16T do 16T) i tlaku (do 30GPa). Ovim uređajem značajno se šire do sad postojeći mjerni uvjeti na eksperimentalnim postavima ne samo na Institutu za fiziku, već i u Republici Hrvatskoj.

Projekt KaCIF donio je Institutu i Sustav za mjerenje magnetskih svojstava Quantum Design MPMS3. Ovaj uređaj služi za mjerenje magnetskih svojstava različitih vrsta uzoraka u širokom temperaturnom području (0.4K – 1000K) i u magnetskim poljima do 7 T te pod visokim tlakovima. Uz uređaj je nabavljena i opcija hladnjaka Helij-3 kojom je moguće postizati temperature značajno niže od 1.8K što ovaj uređaj za istraživanje magnetskih svojstava čini jedinstvenim u cijeloj Hrvatskoj. 

Osim nabrojenog, projekt KaCIF unaprjeđuje inovativne kapacitete Instituta za fiziku kao i potencijal za suradnju s industrijom kroz uspostavu Prototipske radionice za koju su nabavljena dva uređaja za tzv. cryogen-free hlađenje: PTR agregat za cryogen-free hlađenje i Kriostat s reliqefierom.

Dr. Barišić istaknuo je i kako ovo nije jedini infrastrukturni projekt koji se izvodi na Institutu. Dobro napreduje i projekt Centar za napredne laserske tehnike - CALT, vrijedan više od 121 milijun kuna.

Sve ove aktivnosti na Institutu dovele su do njegove znatne modernizacije, koja će omogućiti njegovo još jače sudjelovanje u europskom i svjetskom istraživačkom prostoru, privlačnost mladim generacijama zainteresiranih za istraživanja i visoke tehnologije, bolju dolaznu i odlaznu mobilnost, kao i suradnju s partnerskim institucijama te mnogim gospodarskim subjektima, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnom planu.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju