Internet je uvelike promijenio naš svakodnevni život. Gomila informacija (dobrih ili loših) od nas je udaljena samo nekoliko klikova. No, koliko to može biti dobro, toliko može biti i loše.

Novo istraživanje koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Western Sydney, Sveučilišta Harvard, Kraljevskog fakulteta, Sveučilišta Oxford i Sveučilišta Manchester potvrdilo je ono što su mnogi sumnjali - previše interneta nije dobro.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo nekoliko stotina ispitanika pokazalo je kako ljudi koji intenzivno koriste internet imaju lošije pamćenje i koncentraciju od onih koji se internetom koriste umjereno ili rijetko.

To bi ujedno mogao biti glavni razlog zašto mlađe generacije, koje su rođene u posljednjih 25 godina, "drugačije funkcioniraju" od starijih generacija.

Glavni su zaključci ovog istraživanja da intenzivno korištenje interneta zaista može utjecati na brojne funkcije mozga. Primjerice, stalne obavijesti i iskočni prozori na internetu potiču nas da dijelimo našu pažnju što u konačnici može smanjiti naš kapacitet održavanja koncentracije na određenom zadatku, istaknuo je stariji istraživač dr. Joseph Firth.

Najugroženija su upravo djeca koja tek razvijaju koncentraciju i druge mentalne vještine. Zbog toga bi se posebna pozornost trebala posvetiti upravo njima. Dr. Firth savjetuje da se djeci ograniči korištenje interneta i kontrolira sadržaj koji konzumiraju. Također, savjetuje da se s djecom razgovara o njihovom digitalnom životu ne bi li se tako izbjeglo zlostavljanje na internetu, ovisničko ponašanje i iskorištavanje.

Voditelj istraživanja, profesor Jerome Sarris, zabrinut je zbog promjena koje se događaju u mozgu zbog "instagramizacije" i "internetizacije" društva.

Bombardiranje stimulacijama s interneta i instagramizacija društva imaju sposobnost promjene strukture i funkcioniranja mozga, ali i promjene našeg društva općenito, upozorava profesor Sarris.

Kako biste minimizirali potencijalne negativne učinke intenzivnog korištenja interneta, predlažem vježbanje koncentracije i tehnike "internetske higijene" koje obuhvaćaju smanjivanje obavljanja više zadataka istovremeno (multitasking), osvještavanje stalnog provjeravanja ekrana te smanjenje korištenja pametnih uređaja u večernjim satima uz istovremeno povećanje direktnih interakcija s drugim ljudima, savjetuje profesor Sarris.

Izvor: NICM