Pri prvom susretu s alatima umjetne inteligencije poput AI chatbotova i programa za generiranje AI slika mnogi su ostali šokirani rezultatima jer im nije bilo jasno kako računala, odnosno programi mogu davati tako precizne odgovore i stvarati tako uvjerljive slike samo na temelju jednog tekstualnog opisa. Odgovor na to pitanje leži u - podacima. Ako su LLM trenirani na pravim podacima i na velikoj količini podataka, onda će i rezultati umjetne inteligencije koja se oslanja na takve velike jezične modele biti točniji.
No dok korisnici tih chatbotova bili prilično zadovoljni, isto ne možemo reći i za kompanije, odnosno autore i umjetnike na čijem su sadržaju ti podaci trenirani. Oni su brzo postavili pitanje legalnosti treniranja podataka na tom sadržaju koji je zaštićen autorskim pravima, a neki od njih krenuli su u borbu pravnim putem.
Getty Images tako je nedavno podigao tužbu protiv Stability AI-a, kreatora Stable Diffusiona, američki glazbenici i izdavači tuže AI kompaniju Anthropic, a nedavno se i New York Times odlučio na isti korak protiv Microsofta i OpenAI-a. U svim tužbama situacija je slična i tvrdi se kako su tužene kompanije svoje AI alate trenirale na podacima koji su zaštićeni autorskim pravima te nisu imale nikakvo odobrenje za njihovo treniranje.
Pošteno korišenje ili kršenje autorskih prava?
Iz OpenAI-a ovaj su tjedan odgovorili na ove optužbe te su naglasili kako bi bilo nemoguće stvoriti alate poput njihova chatbota ChatGPT bez pristupa sadržaju zaštićenom autorskim pravima. S obzirom na to da autorska prava danas pokrivaju gotovo sve oblike ljudskog izražavanja, uključujući i blogove, fotografije, objave na forumima, dijelove softverskog koda i vladine dokumente, bilo bi nemoguće trenirati današnje vodeće AI modele bez korištenja materijala zaštićenih autorskim pravima , stoji u podnesku OpenAI-a Domu lordova odabranom odboru za komunikacije i digitalno oglašavanje. Naglasili su i da, kada bi treniranje AI modela bilo ograničeno na sadržaj koji nije zaštićen autorskim pravima, što uključuje knjige iz javne domene i crteže napravljene prije više od stotinu godina, takvi sustavi umjetne inteligencije ne bi mogli zadovoljiti potrebe današnjih ljudi.
Prije ovog komentara, iz OpenAI-a prvotno su komentirali kako poštuju prava vlasnika i kreatora sadržaja, a ovaj tjedan na svom su blogu objavili kako podržavaju novinarstvo i surađuju s medijskim organizacijama, ali vjeruju kako je tužba koju je protiv njih podignuo New York Times neutemeljena.
Njihova obrana, kao i obrana ostalih AI kompanija bit će bazirana na pravnoj doktrini poštene uporabe prema kojoj se u određenim situacijama dopušta korištenje sadržaja bez potrebe za traženjem odobrenja od vlasnika tog sadržaja. U pravnom smislu, zakoni o zaštiti autorskih prava ne zabranjuju treniranje, tvrde iz OpenAI-a. Osim NY Timesa, s tom se tvrdnjom ne slažu i brojni autori poput Johna Grishama, Jodi Picoult i George RR Martina koji su ranije prošle godine također podigli tužbu protiv OpenAI-a zbog, kako su to nazvali, masovne sustavne krađe.
Ne treba sumnjati kako će ovakvih tužbi s vremenom biti sve više i bit će jako zanimljivo vidjeti njihove ishode, odnosno presude ili će možda s vremenom doći do nekakvog dogovora između autora i kompanija koje koriste taj sadržaj za treniranje AI,. Također, postoji mogućnost da će se s vremenom donijeti zakoni koji će utvrditi što je pravno dopušteno, a što nije pri treniranju AI sustava kako bi se u budućnosti izbjegli svi nesporazumi i tužbe.
Izvor: The Guardian