Čak i ako uživate u vrlo brzom širokopojasnom internetu kod kuće, i dalje ćete biti daleko iza novog postignutog rekorda za prijenos podataka - nevjerojatnih 1,02 petabita u sekundi. To je milijun gigabita koji se pomiče niz liniju svake sekunde.
Rekord je postavio tim s Nacionalnog instituta za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (NICT) u Japanu, prenoseći podatke na 51,7 kilometara.
Drugim riječima, ovdje postoji dovoljna propusnost za prijenos ne samo jednog 8K video prijenosa ili stotinu ili tisuću 8K video prijenosa, već 10 milijuna 8K video prijenosa istovremeno. To je nevjerojatno puno.
Jedan od uzbudljivih aspekata novog rekorda brzine prijenosa podataka jest to što su ga istraživači postigli koristeći mrežu optičkih vlakana koja se ne razlikuje od onih koje se trenutno koriste za internetsku infrastrukturu. To bi, kažu istraživači, trebalo olakšati buduće nadogradnje prema ovoj vrsti brzine širokopojasnog interneta.
Prije samo godinu dana, istraživači s istog instituta dobivali su maksimalne brzine oko trećine onoga što su sada uspjeli, što samo pokazuje brz razvoj te tehnologije.
Eksperiment je koristio višežilna vlakna (MCF) promjera 0,125 mm, s multipleksiranjem valne duljine (WDM) koji je djelovao kao čarobni sastojak. Ova tehnologija znači da se signali različitih valnih duljina šalju istovremeno kroz liniju. Ukupno 801 paralelni kanal valne duljine bio je upakiran u istu liniju.
Još jedna inovacija bila je korištenje četiri jezgre umjesto standardne, što je u osnovi četverostruko povećalo rute za prijenos podataka, a sve uz zadržavanje kabela iste veličine kao i standardne linije optičkih vlakana. Istraživači su također primijenili razne druge tehnologije optimizacije, pojačanja i dekodiranja signala.
U specijaliziranim eksperimentima poput ovog obično postoji ravnoteža između udaljenosti i brzine. velike je brzine teže održavati na dužim udaljenostima. Tim planira nastaviti poboljšavati brzinu prijenosa i udaljenost prijenosa u svojim budućim istraživanjima.
Dok je ista skupina istraživača dosegla prekretnicu petabita još u prosincu 2020. godine, koristili su kompliciraniju tehnologiju koja je zahtijevala dodatni rad za kodiranje i dekodiranje signala. Sustav koji se koristi u ovom slučaju lakše je implementirati u stvarne fizičke mreže i više nalik na infrastrukturu koja već postoji.
S obzirom da se 5G također nastavlja širiti diljem svijeta, znakovi su dobri za budućnost gadgeta spojenih na uvijek uključenu, brzu internetsku mrežu, iako broj uređaja koji se trebaju povezati s internetom nastavlja brzo rasti.
Izvan 5G, očekuje se eksplozivno povećanje podatkovnog prometa iz novih informacijskih i komunikacijskih usluga i stoga je ključno pokazati kako nova vlakna mogu zadovoljiti ovu potražnju. Nadamo se da će ovaj rezultat pomoći u realizaciji novih komunikacijskih sustava koji će podržati nove usluge gladne propusnosti, navodi se u priopćenju NICT-a.
Istraživanje japanskih znanstvenika je predstavljeno u svibnju na Međunarodnoj konferenciji o laserima i elektrooptici (CLEO) 2022.
Izvor: Science Alert
