Yosef Garfinkel, arheolog s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, iznio je tvrdnju da su ruševine pet utvrđenih gradova smještenih izvan Jeruzalema pripadale istom kraljevstvu kojim je vladao biblijski lik, kralj David.
Garfinkelova studija, objavljena u časopisu Jerusalem Journal of Archaeology, sugerira da su ti gradovi izgrađeni oko 1000. godine prije Krista, što ih stavlja oko 200 godina ranije nego što se dosad vjerovalo.
Namjera nije bila dokazati Bibliju
Gradovi Khirbet Qeiyafa, Tell en-Naṣbeh, Khirbet ed-Dawwara, Lachish i Beth Shemesh otkriveni su odvojeno, ali Garfinkel je povezao točke i utvrdio da oni čine organiziranu urbanu mrežu. Ti gradovi dijele zajedničke značajke kao što su dva paralelna zida u središtu i dobro planirane ceste, što ukazuje na njihovu povezanost.
Dok je priča o kralju Davidu bila predmet rasprave zbog nedostatka dokaza, Garfinkel pojašnjava da njegova namjera nije dokazati Bibliju.
Postoje biblijske tradicije, a mi možemo vidjeti imaju li one povijesna sjećanja ili ne. Nekad ima grešaka, nekad su to samo puste želje, a nekad ima i ideologije, rekao je Garfinkel.
Što je zajedničko svih pet gradova?
Utvrđeni grad Khirbet Qeiyafa, iskopavan između 2007. i 2013. godine, otkrio je dvoja vrata, dvije pjace, gradski zid od kazamata (u utvrđenjima prostorije zaštićene od neprijatelja, za smještaj ljudstva, materijala i sl.), pojas zgrada duž zida, veliku zgradu sa stupovima i istaknutu javnu strukturu na najvišoj točki nalazišta.
Beth Shemesh, otkriven 1911. godine, također je prikazivao zid kazamata izgrađen od masivnog kamenja.
Tell en-Naṣbeh, iskopavan od 1926. do 1935. godine, pokazao je zid kazamata koji je okruživao grad, s kućama koje su uključivale kazamate kao stražnje prostorije.
Khirbet ed-Dawwara, iskopavan 1985. i 1986. godine, sastojao se od jedne faze naselja s ostacima četverosobnih kuća i kazamatske utvrde.
Tel Lachish, opsežno istražen od 1932. godine, okružen je zidom.
Starost određena karbonskim datiranjem razbacanih koštica maslina u ruševinama
Garfinkel je odredio starost tih mjesta korištenjem karbonskog datiranja razbacanih koštica maslina pronađenih u ruševinama. Datiranje ugljikom metoda je koja procjenjuje starost organskog materijala analizom preostalih atoma ugljika-14, koji se s vremenom raspadaju.
Uz određivanje starosti, Garfinkel je također pronašao protokanaanske i kanaanske natpise na nekim mjestima, što ukazuje na povećanu potražnju za komunikacijom koja sugerira centraliziranu vlast i snažno kraljevstvo.
Pretjerano pojednostavljenje?
Ipak, ne slažu se svi arheolozi s Garfinkelovim tvrdnjama. Profesor Aren Maeir sa Sveučilišta Bar Ilan izrazio je skepticizam.
Mislim da je to pretjerano pojednostavljivanje... Ima puno malih detalja s kojima se ne slažem, a postoje generalizacije u širokom razdoblju koje su problematične, kaže Maeir.
Isto tako je dodao da, iako je u Jeruzalemu moglo postojati malo kraljevstvo, opseg njegova utjecaja ostaje neizvjestan.
Izvor: Daily Mail
