Zaštita i održivo upravljanje šumama ključni su za borbu protiv klimatskih promjena, kaže Europska komisija (EK) u novoj strategiji za šume, no ostvarenju ciljeva prijete razorni šumski požari uzrokujući goleme emisije ugljičnog dioksida i pridonoseći globalnom zatopljenju.
Od Finske na sjeveru do Italije, Grčke i Turske na jugu, Europom ovoga ljeta haraju veliki požari u kojima nestaju goleme šumske površine, najveći prirodni prijatelj ljudima u borbi protiv klimatskih promjena.
Europska komisija je 14. srpnja predstavila paket od 13 zakonskih prijedloga “Fit for 55“, ključnih za postizanje ugljične neutralnosti do 2050., cilja zacrtanog u europskom Zelenom planu.
Da bi se ostvario, procjenjuje se da će do 2030. trebati smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. Jedna od najjednostavnijih metoda "čišćenja" atmosfere je pošumljavanje, pa se novom strategijom planira sadnja tri milijarde stabala u Europi do 2030.
Prijedlozi tek trebaju proći kroz Europski i nacionalne parlamente država članica i očekuje se bitka između industrijskih lobija i Zelenih.
Aktivisti za zaštitu okoliša smatraju da zakoni nisu dovoljno revolucionarni, a drvna industrija ima vlastite korporativne interese.
Prije predstavljanja strategije za šume, Europski parlament je početkom 2021. glasao o nizu izvješća u kojima predlaže da se sateliti EU-a Copernicus i Galileo koriste za praćenje krčenja šuma i šumskih požara u trećim zemljama.
Zastupnici su također pozvali EK da učini više za promicanje održivog upravljanja šumama u Uniji, zaštitu šuma u inozemstvu uklanjanjem iz lanca opskrbe onih proizvoda koji pridonose sječi šuma i poveća ulaganja iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo i u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.
Jesmo li zakasnili?
Na šume otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi 80 posto kopnene bioraznolikosti. Ključne su za borbu protiv globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid (CO2) iz atmosfere, godišnje gotovo devet posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji.
Šume su ekološki gospodarski sektor s potencijalom za stvaranje dodatnih 10 do 16 milijuna održivih radnih mjesta diljem svijeta, navodi se na stranicama Europskog parlamenta.
No, šumske se površine smanjuju uslijed intenzivnih suša, poplava i požara čiji golemi razmjeri traže međunarodni odgovor. Uništavaju ih i nekontrolirana sječa šuma te drugi fenomeni koji su posljedica klimatskih promjena - pojave tropskih nametnika i drugih štetnika te sve češće razorne oluje, vjetrolomi i ledolomi.
Jesu li radikalni zaokreti došli prekasno, hoće li se uspjeti u zadanim ciljevima ostaje za vidjeti. No, bez cjelokupnog angažmana svih dionika društva, promjene kakve su nužne neće biti moguće, rekao je Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske.
Izviđači su u proteklih nekoliko godina postali jedna od najaktivnijih organizacija u Hrvatskoj i šire koja se pošumljavanjem požarišta bori za spas šuma.
Kada kročite nogom na požarište požarište i osjetite miris paljevine, shvatite da morate nešto poduzeti, kaže Špicer. Ne kaže se slučajno da bi nestankom šuma nestali i ljudi.
Šume su, uz mora i oceane, najveći proizvođači kisika. One pročišćuju zrak i vodu te zadržavaju vodu u tlu za vrijeme suše. Dom su za više od polovice svih životinja i biljaka na Zemlji i osiguravaju hranu za ljude i životinje.
Učvršćuju zemljino tlo i štite od jakog vjetra i poplava, osiguravaju izmjenu zraka, a ljeti smanjuju temperature i povećavaju vlažnost
zraka.
Izviđači predvodnici u pošumljavanju opožarenih područja
Katastrofalni požari koji su 2017. poharali Dalmaciju uništili su u nekoliko dana milijune stabala, opožarivši ukupno površinu prosječne hrvatske županije.
Izviđački savez je zbog toga pokrenuo projekt "Boranka" okupivši više od 7000 volontera iz Hrvatske i inozemstva, koji su u protekle tri godine na požarištima u okolici Splita, Solina, Makarske i Zadra posadili više od 85.000 stabala. "Boranka" je tako postala najveća akcija pošumljavanja požarišta u Europi.
Kampanja je dobila veliko priznanje, nagradu "Europski građanin" 2020. koju Europski parlament dodjeljuje najboljim inicijativama i organizacijama za iznimna postignuća u promicanju europskih vrijednosti.
Za gotovo 90 posto požara kriv je čovjek, namjerno ili nenamjerno, pa je neophodno odgovornije ponašanje. S druge strane, klimatske promjene, koje su opet uzrokovane ljudskim djelovanjem, itekako su odgovorne za uništenje šuma jer vremenski ekstremi pogoduju širenju požara, rekao je Špicer.
Projekt "CO2mpensating by planting“
Članice EU-a zajednički su odgovorne za uklanjanje ugljika iz atmosfere, pa se Uredbom o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi propisuje opći cilj EU-a o uklanjanju 310 milijuna tona emisija CO2 do 2030. putem tzv prirodnih ponora.
Jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih metoda neutralizacije ugljičnog otiska je pošumljavanje. Prosječno odraslo stablo na sebe godišnje veže oko 25 kilograma CO2, a hektar odrasle šume može godišnje pohraniti čak do 50 tona.
Možemo reći da šume zapravo udišu ugljik, a izdišu kisik, rekao je Špicer.
Na tragu strateškog usmjerenja EU-a, Savez izviđača Hrvatske je najavio pokretanje novog projekta "CO2mpensating by planting",
prvog programa neutralizacije ugljičnog otiska u Hrvatskoj i regiji pošumljavanjem.
Projekt kreće u listopadu i sadit će se ondje gdje su šume uništene djelovanjem klimatskih promjena. Prve akcije pošumljavanja kreću u okolici Zagreba, a nastavit će se u Gorskom kotaru i Slavoniji.
