Šef Amazona i najbogatiji čovjek na svijetu prije nekoliko je dana objavio da pokreće zakladu Bezos Earth Fund te da će zakladi za početak donirati svotu od 10 milijarda dolara, koja će se postupno, od ljeta početi ulagati u borbu protiv klimatskih promjena.
Je li to dovoljno i na što se 10 milijarda dolara točno može potrošiti kada su posrijedi klimatske promjene?
Profesorica Elizabeth Robinson sa Sveučilišta u Readingu kaže da su neka rješenja već poznata, no još uvijek se nisu počela realizirati, piše BBC.
Čista energija
Robinson, stručnjakinja za ekološku ekonomiju, smatra da bi novce trebalo iskoristiti na način da se vlade uvjere u to da treba prestati financirati fosilna goriva, koja proizvode ugljikov dioksid i zagrijavaju naš planet.
Morali bismo početi ulagati u čistu energiju umjesto u onu nalik obnovljivoj. Ako to učinimo, već smo obavili više od pola posla.
Britanska vlada prošle je godine najavila sklapanje sporazuma s vjetroelektranama kako bi se zajamčilo da 30 posto električne energije do 2030. godine dolazi od vjetra s pučine.
I Seamus Garvey, stručnjak za energetiku na Sveučilištu u Nottinghamu smatra da je obnovljiva energija ključna.
Tvrdi da je tehnologija dostupna, no smatra i da bi morala "pojeftiniti" kako bi je ljudi mogli koristiti. Govorimo o fleksibilnosti električne energije. Predlaže kombiniranje solarne i energije vjetra kako bi sve moglo funkcionirati tijekom cijele godine.
Vjetar ovisi o godišnjem dobu. Često puše vrlo jako, što nam je nedavno pokazala oluja Dennis. I solarna je energija pitanje godišnjeg doba jer sunce najjače sije ljeti. Stoga bismo te dvije prirodne pojave trebali izbalansirati.
Ulaganje u promet
S obzirom na to da se puno govori o utjecaju automobila i zrakoplova na životnu sredinu, Robinson predlaže da se novci utroše na usavršavanje prometnih sustava.
Moramo početi ulagati u dostupan i jeftin javni prijevoz kako bismo ljudima omogućili da se umjesto automobila voze vlakovima.
Kaže i da bi subvencije na javni prijevoz na duge relacije mogle utjecati na odluku ljudi da manje koriste zrakoplove. Trebaju nam alternativna rješenja da bi ljudi koji žive u kopnenom dijelu Europe mogli češće putovati vlakovima.
Zaštititi šume
Da bismo zaštitili šume moramo prionuti njihovu očuvanju i pošumljavanju na mjestima gdje ima smisla saditi drveće, smatra Robinson.
Garvey vjeruje da se treba angažirati i na razvoju poljoprivrede jer ona u velikoj mjeri pridonosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Naravno, moramo jesti, ali i pronaći bolje načine bavljenja poljoprivredom i šumarstvom.
Je li 10 milijardi dolara dovoljno?
Jeff Bezos je vlasnik Amazona, jedne od najvećih tvrtki na svijetu, čiji je korporativni ugljikov otisak u 2018. iznosio 44,4 milijuna kubnih tona. Riječ je o međunarodnom terminu i korisnom podatku koji ukazuje na to kakav utjecaj na okoliš imaju staklenički plinovi.
Jeff Bezos ne može sam riješiti klimatske probleme s 10 milijardi dolara. To je velika svota novca, no nije dovoljna čak ni za prebacivanje na drugu vrstu energije u Velikoj Britaniji, kaže Garvey.
Smatra da bi taj novac mogao potaknuti vlasnike ostalih velikih tvrtki da pridonesu očuvanju okoliša. Naime, osnivač Amazona obećao je da će financirati znanstvenike, aktiviste i sve one čiji rad pomaže u očuvanju biološke raznolikosti, prirode i općenito dobrobiti našeg planeta. U misiji spašavanja Zemlje bit će potreban kolektivan napor velikih kompanija, malih kompanija, država, globalnih organizacija i pojedinaca, napisao je Bezos.
Robinson smatra da sve velike kompanije poput Amazona imaju 'moralnu obvezu' baviti se klimatskim promjenama jer ostvaruju veliku zaradu pa im takva obveza ne bi trebala teško pasti.
Predstavnici Amazona za BBC su kazali kako rade na tomu da se u što skorijoj budućnosti sve Amazonove pošiljke isporučuju uz 'nula emisije ugljika', pri čemu bi se to do 2030. uspjelo ostvariti s oko 50 posto pošiljki.
Šira slika
Zemlje s nižim prihodima koje nisu toliko razvijene obično češće pribjegavanju fosilnim gorivima.
Robinson smatra kako bi novce trebalo iskoristiti na način da se tim zemljama pomogne u razvoju i smanjenju korištenja štetnih goriva.
U tom bi slučaju 10 milijardi dolara bilo dobro utrošeno. Spomenute su zemlje pod pritiskom smanjenja siromaštva i ekonomskog razvoja, a da bi to i ostvarile koriste 'prljavu energiju'. Dakle, trebale bi pronaći način da se razvijaju ne koristeći 'prljavu energiju'.
I konačno, je li sve u novcu? Puno ovisi o odlučnosti da se poduzmu konkretni koraci, smatra Robinson.
(Hina)
