Tehnološki napredak utjecao je na gotovo sve segmente naših života i mnogima je jako teško pratiti sve te novitete, usluge i alate napravljene kako bi nam, barem u teoriji, olakšale živote, no ponekad ih samo dodatno zakompliciraju. Praćenje takvih brzih i velikih promjena naročito je problematično za obrazovne sustave jer je konstantno potrebno mijenjati postojeće kurikulume i prilagođavati ih situaciji. To možemo vidjeti na primjeru umjetne inteligencije, tehnologije koja se intenzivno koristi samo nekoliko godina, a njen utjecaj već je nevjerojatan - kako na privatne i poslovne živote, tako i na djecu i obrazovanje.
U nekim slučajevima, kako možemo vidjeti na primjeru iz SAD-a, fokus na nove tehnologije i prilagodba modernom načinu života u školskim klupama ne mora dati očekivane rezultate. Upravo suprotno.
Potrošeno više od 30 milijardi dolara
Prije više od dvadeset godina Amerikanci su počeli s projektom uvođenja računala i interneta u učionicama jer su vjerovali kako će učenike bolje pripremiti za digitalni svijet u kojem će živjeti. No pokazalo se kako ta generacija koja je odrasla u digitalnom svijetu, po prvi put u modernoj povijesti pokazuje znakove kognitivnog pada u odnosu na prethodne generacije.
U okviru inicijative koja je u SAD-u pokrenuta početkom ovog stoljeća, a za koju se vjerovalo da će pokrenuti digitalnu revoluciju u obrazovanju, učenici su počeli dobivati prijenosna računala na korištenje. Do 2024. godine, na distribuciju računala i tableta učenicima diljem SAD-a potrošeno je više od 30 milijardi dolara. Ne samo da s vremenom nije ostvaren napredak, već je, dakle, zabilježen kognitivni pad.
Kao najveći razlog za to, neuroznanstvenik Jared Cooney Horvath izdvojio je upravo izloženost mladih ekranima. Kaže da, što više vremena učenici i studenti provode s ekranima, rezultati na testovima su lošiji. Uvođenje računala u učionice trebalo je svima omogućiti pristup modernim tehnologijama, no konstantna dostupnost ekrana oslabila je sposobnosti učenika da zadrže koncentraciju i uključe se u zahtjevan intelektualni rad.
Ne treba odbaciti tehnologiju
Horvath naglašava kako ovi podaci ne ukazuju na to da bi odjednom trebali odbaciti modernu tehnologiju, već treba raditi na usklađivanju obrazovnih alata s načinom na koje ljudsko učenje doista funkcionira. Dokazi upućuju na to da je neselektivno digitalno širenje oslabilo okruženja za učenje, umjesto da ih je ojačalo, upozorio je.
Da bi moglo doći do ove situacije pokazali su i brojni testovi i istraživanja koji su provođeni tijekom prošlog desetljeća, a u kojima se posebno ukazivalo na to kako ekrani često dovode do različitih distrakcija jer učenici i studenti na njima gledaju i stvari nevezane uz edukaciju, zbog čega gube fokus i koncentraciju potrebne za učenje. Horvath upozorava kako si današnje društvo ne može priuštiti generaciju djece i ljudi koja neće moći zadržati pažnju i koncentraciju jer pred njima su brojni globalni izazovi s kojima će se morati nositi.
Izvor: Fortune
