Kako je rat u Ukrajini sada ušao već u petu godinu, borbe na terenu sve manje nalikuju oklopnim ofenzivama, karakterističnim za ratovanje u 20. stoljeću. Umjesto toga, male i jeftine besposadne letjelice, umreženi sustavi zapovijedanja te alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji preoblikovali su način vođenja ratova, s posljedicama koje nadilaze samo bojište u Ukrajini.
Ondje gdje su nekoć tenkovi i oklopne kolone bili nositelji ofenzivne vojne doktrine (s čime su Rusi i započeli invaziju prije četiri godine), danas to čini konstantna prijetnja jeftinih besposadnih sustava njihovom djelovanju na bojištu. Kako smo već ranije pisali, napadi dronovima činili su do 80 posto ruskih gubitaka na ukrajinskom bojištu 2025. godine, što je dramatičan porast u odnosu na manje od 10 posto 2022. godine, prisilivši ruske zapovjednike na preispitivanje uloge teškoga oklopa.
Dronovi kao primarno oružje na bojištu
Rat u Ukrajini snažno obilježavaju FPV dronovi (bespilotne letjelice s pogledom iz prvog lica) kao i takozvano lutajuće streljivo. Ti mali sustavi, koji često stoje tek nekoliko stotina dolara, mogu precizno pronaći i pogoditi pokretne ciljeve. Analiza Business Insidera pokazuje kako ukrajinski zračni, kopneni i pomorski dronovi izazivaju poremećaje na svim razinama bojišta, od izviđanja i napada, do logističke potpore.
Reportaža Washington Posta ističe pak dodatnu promjenu, koja se odnosi kopnene besposadne sustave. U jednom zabilježenom sukobu daljinski upravljani kopneni robot napunjen eksplozivom pomogao je ukrajinskim snagama zauzeti položaj bez izlaganja pješaštva izravnoj opasnosti, što upućuje na sve istaknutiju ulogu takvih autonomnih sustava na prvoj crti bojišta.
Izvješće portala Modern Diplomacy navodi da besposadna kopnena vozila prenose opskrbu na prve linije i evakuiraju ranjenike, čime se mijenja način planiranja i provedbe evakuacije ranjenika te pružanja hitne medicinske pomoći na bojištu.
Ubraznje taktičkog i strateškog planiranja
Preobrazba modernog bojišta ne svodi se samo na dronove. Sustavi zapovijedanja, nadzora, komunikacija, računalne potpore, obavještavanja, motrenja i izviđanja (C4ISR) postali su središnji element ratovanja. Analiza Haaškog centra za strateške studije (HCSS) ističe da rat u Ukrajini mijenja vojnu doktrinu stavljajući naglasak na prijenos podataka u stvarnom vremenu i umreženo ciljanje, čime se ubrzava donošenje odluka od taktičke do strateške razine.
Takva integracija omogućuje otkrivanje i uništavanje vozila u vrlo kratkom roku, potkopavajući održivost iznenadnih strateških poteza na terenu bez nadzora.
Elektroničko ratovanje i protumjere
S porastom uporabe dronova raste i borba za nadzor elektromagnetskoga spektra u kojem oni djeluju. Financial Times opisuje protudronske zaštitne sustave postavljene nad gradovima poput Hersona, čime je znatno povećana uspješnost presretanja ruskih dronova.
Elektroničko ratovanje, nekoć specijalizirana sposobnost, danas prožima cijelo bojište. jer obje strane nastoje ometati, preuzeti ili onesposobiti protivničke bespilotne sustave.
Nova vrsta ratovanja
Rat u Ukrajini postao je na puno načina i svojevrsni laboratorij vojne inovacije. Oružane snage diljem svijeta proučavaju kako pristupačne i prilagodljive tehnologije mogu u kratkom razdoblju promijeniti ustaljene vojne doktrine. Naglasak na brzini, umreženosti, decentraliziranom upravljanju i besposadnim platformama mogao bi obilježiti buduće sukobe, potiskujući masovne oklopne formacije u drugi plan te ističući agilno i podatkovno utemeljeno ratovanje.
