Stvaranje sigurnog digitalnog prostora za mlade i djecu traži djelovanje na više područja, od školstva do pravosuđa, ocijenili su u ponedjeljak sudionici rasprave o inicijativama za suzbijanje cyberbullyinga poput ograničenja korištenja društvenih mreža za maloljetnike.
U organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak u ponedjeljak je u Zagrebu održana javna rasprava pod nazivom “Digitalna zrelost: gdje je granica i treba li je postaviti?”, koja je okupila donositelje odluka, predstavnike stručne zajednice i stotinjak učenika srednjih škola, priopćio je ured zastupnice.
Rasprava je otvorila prostor za argumentiranu razmjenu mišljenja o odgovornom korištenju društvenih mreža, razini digitalne zrelosti mladih te mogućim regulatornim rješenjima u kontekstu zaštite djece i adolescenata u digitalnom okruženju.
Eurozastupnica Glavak istaknula je kako nasilje na internetu predstavlja jedan od najsloženijih izazova suvremenog društva te naglasila potrebu za jasnim granicama u digitalnom svijetu.
Dobna granica sama po sebi nije dovoljna ako ne postoji način da se ona stvarno provede. Zato paralelno s raspravama o tome razvijamo i konkretna rješenja, rekla je Glavak ukazavši na aktivnosti koje se poduzimaju s europske razine. Podsjetila je na nedavno predstavljeni Akcijski plan za borbu protiv cyberbullyinga te razvoj aplikacije za provjeru dobi tzv. mini lisnice, ističući pritom da više država članica razmatra uvođenje dobnih ograničenja i strože sankcioniranje cyberbullyinga.
To šalje jasnu poruku da anonimnost nije izgovor, a internet nije prostor bez pravila. Sve što nikada ne biste napravili u offline svijetu, ne radite ni u online svijetu, poručila je eurozastupnica Glavak.
U panel-raspravi sudjelovali su prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, te doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, dječja neurologinja.
Ministar Fuchs istaknuo je važnost edukacije i razvoja kritičkog razmišljanja. Ključno pitanje nije kako zabraniti, nego kako educirati korisnike - djecu, mlade, roditelje i učitelje, da tehnologiju znaju koristiti svjesno i odgovorno, smatra ministar.
Ako želimo društvo koje zna čitati, razumjeti i promišljati, onda moramo ulagati u znanje, a ne se oslanjati isključivo na zabrane, zaključio je ministar Fuchs dodavši da škola treba biti prostor komunikacije i druženja, a ne korištenja ekrana, što će se potaknuti izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama.
Ministar Habijan naglasio je da novi modeli pravnog uređenja zahtijevaju ozbiljno promišljanje, osobito u području digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihova utjecaja na gospodarstvo, istraživanje i razvoj. Rekavši da je ključno jasno urediti pravila i osigurati da djeca u digitalnom prostoru budu što sigurnija, osvrnuo se na Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije. Habijan je poručio da, iako je riječ o važnom strateškom okviru, digitalna transformacija zahtijeva široku suradnju više nadležnih resora, a odgovornost postoji također i na društvenoj i na individualnoj razini.
Primarijus Slijepčević Saftić objasnila je rizike kojima su djeca i mladi izloženi korištenjem mobilnih tehnologija, kao što su poremećaji bioloških ritmova, poput sna i odmora. Posljedice su, kako kaže, sve češći poremećaji pažnje, slabija kontrola impulsa i smanjena sposobnost koncentracije. Tehnologija sama po sebi nije uzrok, ali je snažan akcelerator, stoga Slijepčević Saftić ocjenjuje da cilj mora biti minimalizacija rizika i stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić rekla je da je zajednički cilj, uz podršku obrazovnog sustava, HZJZ-a i drugih institucija, smanjiti prekomjerno i rizično korištenje interneta te mladima osigurati sigurno i svrhovito digitalno okruženje.
Svoj doprinos raspravi dali su i ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz te njegov pomoćnik Juraj Bilić, Dragan Josipović iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije i ravnatelj Centra za sigurniji internet Tomislav Ramljak.
Među sudionicima javne rasprave bilo je stotinjak učenika srednjih škola, od kojih je većina uključena u program Škola ambasadora Europskog parlamenta (EPAS). Učenici su dali svoj osvrt na izazove s kojima se susreću u digitalnom svijetu, uključujući pritiske društvenih mreža i iskustva s cyberbullyingom. U okviru kratke ankete o digitalnoj zrelosti, većina sudionika izjasnila se da dob od 15 godina smatra granicom u kojoj mladi stječu dovoljno iskustva i odgovornosti za sigurno korištenje društvenih mreža.
Eurozastupnica Sunčana Glavak i u trenutnom, drugom, mandatu u Europskom parlamentu kontinuirano se zalaže za suzbijanje i kriminalizaciju cyberbullyinga te drugih oblika digitalnog nasilja. Kao članica Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT), nedavno je imenovana u ime Europske pučke stranke (EPP) za izvješće o utjecaju društvenih mreža na mlade, podsjeća ured zastupnice u priopćenju.
