Konferencija Nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) na jednom je mjestu okupila 300 stručnjaka iz zemlje i inozemstva kako bi pokazala kako suradnja između privatnog i javnog sektora te razmjena znanja s europskim partnerima mogu značajno doprinijeti jačanju kibernetičke otpornosti Hrvatske. Posebno je istaknula važnost kontinuiranog ulaganja u zaštitu digitalne infrastrukture kao ključnog elementa sigurnosti i razvoja.
Zaista smo zadovoljni uspješnim završetkom ove konferencije koja je okupila 300 stručnjaka iz zemlje i inozemstva. Tijekom dva dana trajanja, kroz bogat program predavanja, panel rasprava i radionica, sudionici su dobili dragocjene uvide u najnovije trendove i izazove kibernetičke sigurnosti. Razmjena iskustava s Nacionalnim koordinacijskim centrima iz drugih zemalja te prikaz mogućnosti financiranja iz EU programa, omogućili su nam jasniji put prema jačanju kibernetičke otpornosti Hrvatske, ali i cjelokupne zajednice europskih zemalja, izdvojila je Vlatka Marčan, pomoćnica ravnateljica CARNET-a za NKS te dodala: Nacionalni koordinacijski centri surađuju s nacionalnim tijelima u vezi s mogućim doprinosima promicanju i širenju obrazovnih programa, promiču, provode aktivnosti financijske potpore trećim stranama te naposljetku pružaju tehničku pomoć u fazi podnošenja zahtjeva za projekte.
Sudionici su tako imali priliku upoznati se s praktičnim izazovima s kojima se suočavaju male i srednje tvrtke, startupovi i novi poduzetnici u području kibernetičke sigurnosti. Predstavnici Radne skupine za kibernetičku sigurnost Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) predstavili su ključne aspekte novog zakonodavnog okvira za kibernetičku sigurnost, dok je predavanje Martine Dragičević i Andre Galinovića iz HUP-a, približilo sudionicima regulatorni okvir i načine njegove implementacije u pojedine sektore i vrste infrastrukture. Uz detalje o zakonodavnom okviru, bili su prikazani primjeri najbolje prakse i implementiranih mjera koje će obveznicima pomoći u prilagodbi novim zahtjevima. Dr. sc. Dražen Lučić iz HGK, govorio je o smjernicama djelovanja gospodarskih subjekata u podizanju razine kibernetičke sigurnosti te detaljnije objasnio koji su ključni izazovi, ali i potrebe velikih pružatelja usluga u Republici Hrvatskoj, posebice nakon donošenja novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Vodila se i zanimljiva diskusija o strategijama za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti iz perspektive Vlatke Jajetić iz CARNET-a, Marka Gulana iz Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, Zlatana Morića iz Algebre te Brune Pavića iz Končara, dok je Bernard Gršić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavio je ključne izazove za javni sektor.
Od ostalih stručnjaka pridružili su se i Marija Portner Marinković iz Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e, Krešimir Šipek iz Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, Maja Salapić iz Agencije za mobilnost i programe EU, dr. sc. Tomislav Novosel, iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske te dr. sc. Jasmina Obhođaš s Instituta Ruđer Bošković.
Posebnost ove konferencije jest što je 30 sudionika imalo priliku proći i kroz cijeli proces razrade i prijave projektnih prijedloga, a spomenuta radionica uključivala je i informacije o pozivu na dostavu projektnih prijedloga, EU Funding & Tenders Portalu te samoj prijavi, uključujući prijavne obrasce, potrebnu dokumentaciju i proračun.
Pored svih aktivnosti koje se provode u procesu digitalne transformacije u Hrvatskoj, od velike je važnosti suradnja među državama Europske Unije kako bi se osiguralo unaprjeđenje otpornosti na kibernetičke incidente te siguran kibernetički prostor za hrvatske građane, istaknuli su organizatori konferencije. Ističu kako je prva nacionalna konferencija NKS postavila čvrste temelje za buduće napore u osnaživanju kibernetičke sigurnosti Hrvatske. Kroz suradnju različitih dionika, razmjenu znanja i praktičnih rješenja, konferencija je naglasila važnost usklađivanja s europskim inicijativama i zakonodavnim okvirima.
