Kinezi počeli s bušenjem rupe u tlu koja bi trebala dosegnuti posve nevjerojatnu dubinu, i to u rekordnom roku, evo zašto to rade

Kinezi su započeli s bušenjem rupe u tlu za koju se vjeruje, ako bušenje uspije, da će biti među najdubljim rupama koje je čovjek izbušio na Zemlji.

Branimir Vorša | 05.06.2023. / 10:00

Bušotina u pustinji, ilustracija
Bušotina u pustinji, ilustracija (Foto: Getty Images)

Najveći kineski proizvođač nafte, China National Petroleum Corporation, započeo je bušenje rupe u tlu, za koju se očekuje da će doseći dubinu veću od 10.000 metara. Bušenje navedene rupe se odvija u udaljenoj pustinji Taklamakan u Kini.

Riječ je o bušotini bi bila među najdubljim ikada napravljenima i koj bi mogla znanstvenicima dati nove geološke uvide kao i pristup izuzetno dubokim rezervama nafte.

Prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhua, Kineska nacionalna naftna korporacija započela je bušenje bušotine 30. svibnja ove godine. Izvješće kaže da je uska bušotina dizajnirana za dosezanje dubine od 11.100 metara. Najdublja rupa na Zemlji nalazi se u Rusiji i duboka je 12.262 metra, a Rusima je bilo potrebno 20 godina da dosegnu tu dubinu.

Slika nije dostupna Na Ruđeru razvili neutronsku probu za ispitivanje naftnih bušotina

Sinopec ima za cilj izbušiti ovu novu bušotinu u rekordnom vremenu i plan je izbušiti rupu do najveće dubine za 457 dana, piše Bloomberg. Agencija Xinhua pak piše da bi dno rupe trebalo dosegnuti stijene formirane još u doba krede, prije između 66 i 145 milijuna godina.

Kineski predsjednik Xi Jinping je u govoru iz 2021. godine nazvao "duboku Zemlju" jednom od četiri strateške granice za znanstvenu zajednicu u Kini. U to je vrijeme Yigang Xu, iz Kineske akademije znanosti, rekao da je novi fokus na geološka istraživanja potaknut potrebom Kine da smanji ovisnost o uvozu minerala, metala te nafte i plina.

Izgleda vrlo slično projektu industrijskog bušenja nafte za razliku od projekta znanstvenog bušenja. Istraživačke bušotine obično se jako trude ne pronaći naftu i plin, kaže Edward Sobel sa Sveučilišta u Potsdamu u Njemačkoj.

Ipak, Sobel kaže da bi projekt bušenja mogao istraživačima ponuditi uvid u jedinstvenu geologiju Tarimskog bazena ako uključuje prikupljanje uzoraka jezgre i geofizička mjerenja.

Imate prilično kontinuiranu hrpu sedimenta iz razdoblja kambrija, kaže Sobel dodavši da su ti sedimenti usporedivi sa slojevima vidljivim u Grand Canyonu.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti