Jedan od glavnih argumenata protivnika cijepljenja protiv bolesti COVID-19 je podatak da i cijepljene osobe obolijevaju od te bolesti, pa zašto se onda cijepiti?
Iako se ne vodi posebna statistika o tome koliko je cijepljenih osoba oboljelo od COVID-a u Hrvatskoj, prema njemačkom internistu Uweu Janssensu, u Njemačkoj je taj postotak blizu 44 posto kod pacijenata starijih od 60 godina, dok je u mlađim dobnim kategorijama nešto niži.
No, liječnici ističu da osobe koje su cijepljene, a ipak obole od COVID-a imaju blaže simptome. Prema Janssensovim podacima, starije osobe koje prime obje doze cjepiva imaju osam puta manju šansu da razviju teži oblik bolesti COVID-19. Kod mlađih je osoba ta šansa još i manja.
Znamo da, nažalost, cjepivo ne štiti sto posto, ističe profesor sa Sveučilišne klinike u Regensburgu, Bernd Salzberger.
Pojasnio je kako su cjepiva štitila i do 95 posto od starog, originalnog soja koronavirusa. No, mutacije virusa utjecale su na stupanj zaštite, koji sad iznosi oko 80 posto. To je još uvijek visok stupanj zaštite od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19 i smrti, ali ne znači i potpunu zaštitu.
To jednostavno znači da imamo četiri puta više proboja cjepiva (situacija u kojoj cijepljene osobe obole, op.a.), pojasnio je Salzberger za ARD.
Velik broj zaraženih osoba u Njemačkoj, ali i diljem Europe, liječnici pripisuju hladnom vremenu (koje inače pogoduje širenju respiratornih bolesti), ali i ublažavanju mjera, koje su proteklih godinu i pol bile puno strože.
Liječnici ističu kako većina onih koji su unatoč cijepljenju razvili COVID-19 spada u kategoriju starijih od 80 godina ili starijih od 60 godina, ali su imali neku dodatnu bolest koja slabi organizam i imunološki sustav.
Upravo zato takvim pacijentima liječnici savjetuju primanje dodatne, booster doze cjepiva, koja bi im trebala pružiti dodatnu zaštitu.
Unatoč tome, epidemiolozi ističu kako je za obuzdavanje pandemije cijepljenje ključno, a s obzirom na konstantne mutacije virusa, postotak procijepljenih trebao bi biti barem 90 posto.
Za usporedbu, u Hrvatskoj je taj postotak, prema posljednjim podacima, tek oko 50 posto.
Izvor: DW
