U Zagrebu je upravo održan Healthcomm Forum 2023 i među brojnim predavanjima vezanim za komunikaciju u zdravstvu i između javne i zdravstvene sfere, bilo je i zanimljivo predavanje o potrebi za transformiranjem komunikacije između liječnika i pacijenata, ali uz pomoć umjetne inteligencije. Predavnje je održao Artur Olesch, njemački novinar specijaliziran za teme u zdravstvu.
"AI je znanost, a ne znanstvena fantastika"
AI je znanost, a ne znanstvena fantastika i znanost uvijek poboljšava naše živote, kvalitetu naših života, kao i samu sebe. Može biti i opasna, naravno, ali to ovisi o tome kako je koristimo, poručio je Olesch i dodao da umjetna inteligencija naravno nema emocije te da može analizirati velike količine podataka, no da s druge strane, ne razumije njihovu kompleksnost, kao što to rzumije čovjek.
Olesch je spomenuo i nedavno istraživanje provedeno na pacijentima, koje je pokazalo kako je ChatGPT, primjerice, čak deset puta više empatičan prema pacijentima od stvarnih liječnikaa te da je to izazvao zbunjenost stručnjaka i čitav niz reakcija i kontroverzi.
Spomenuo je i to da je Googleov LLM medicinski AI, Med-PaLM 2, nedvno prošao medicinski ispit, odgovorivši na 83 posto pitanja točno. Drugim riječima, AI u SAD-u već sad može dobiti medicinsku diplomu. Na to je dodao i činjenicu da dječja bolnica u Bostonu već traži AI prompt inženjera te da se već sad nameće pitanje hoće li liječnici u budućnosti morati znati kako pisati promptove i kako komunicirati s umjetnom inteligencijom.
Olesch je istaknuo i druge talente generativne umjetne inteligencije, poput onih umjetničkih, specifično DALL-E-a, koji može generirati umjetničke slike samo iz tekstualnih uputa. Kako bi na neki način dočarao dio mogućnosti umjetne inteligencije, Olesch je na tri minute govornicu preustio svojem digitalnom avataru, koji je u navedeno vrijeme održao kratku prezentaciju o tome kako AI može poboljšati skrb za pacijente.
AI će ubrzati evoluciju komunikacije
Olesch ističe kako se događa evolucija u komunikaciji te da će umjetna inteligencija ubrzati tu evoluciju, a to se odnosi i na komunikaciju i između liječnika i pacijenata, odnosno u zdravstvenoj sferi.
U zdravstvu, emocije i osobni strahovi tjeraju nas da kao pacijenti tržimo prave liječnike za rješenje naših zdravstvenih problema, čak i po cijenu dugotrajnog čekanja na pregled. No ljudski liječnici nisu dovoljni, bitna je i stručnost u rješavanju navedenih problema. Trenutno prolazimo kroz nešto što osobno nazivam sociotehnološkom revolucijom, gdje te dvije komponente guraju naprijed jedna drugu. Što je veći tehnološki napredak, to je veća i sociološka strana, pojasnio je njemački novinar, naglasivši i činjenicu da danas komuniciramo na bitno drugačiji način, nego prije 10 ili pogotovo 30 godina.
Stalno smo online i online je postao primaran način komunikacije, rekao je Olesch, ističući primjere korištenja emaila, društvenih mreža te pogotovo Googlea, odnosno Googleove tražilice, koja nikad ne spava i uvijek je dostupna za davanje odgovora na naše upite o bilo čemu. Dodao je da je u navedenoj komunikacijskoj tranziciji riječ i o neogrničenom pristupu ogromnim količinama medicinskog znanja.
Počeci "uradi saam" zdravstvenog sustava
Google svakodnevno bilježi milijardu pretraga vezanih za pitnja o zdravlju. To je trenutno najpopularniji liječnik koji je dostupan i danju i noću, ističe Olesch i dodaje da je upravo u Googleovoj neograničenoj dostupnosti ključ, a ne u točnosti rezultata pretrage koje nudi i koje ne morju uvijek biti najtočnije ili najrelevantnije.
Olesch još to naziva i početkom takozvanog "uradi sam" zdravtstvenog sustava u kojem pojedinac dobija čitav niz digitalnih uređaja i aplikacija pomoću kojih može pratiti vlastito zdravlje. Naglašava kako se slika zdravlja više ne stvara isključivo kod liječnika, nego da u tome sad sudjeluju, i liječnik, i pacijent. Riječ je o demokrtizaciji zdravstvenog sustva i osnživnaju uloge pacijenta kroz davanja pristupa velikoj količini medicinskih podataka. Takva demokratizacija se ne događa samo u zdravstvu, već i u drugim industrijama, dodaje njemački novinar.
Naglasio je i tri komponente koje nedostaju u svoj tom tehnološkom tsunamiju: gdje je nabolje primjeniti AI, gdje je najbolje mjesto za čovjeka i što tjera ljude da vjeruju tehnologiji (jer je povjerenje prirodan proces među ljudima, a ne između ljudi i stvari).
7 korisnih svjeta
Odgovor je zapravo u digitalnoj komunikaciji, kao načinu ponovnog uspostavljanja povjerenja između pacijenata i liječnika, kroz omogućavanje novih pogodnosti uz pomoć pametno primjenjene umjetne inteligencije. Olesch u tom smislu ima i sedam savjeta kako koristiti AI i tehnologiju za komunikaciju s pacijentima u današnje vrijeme.
1. Digitalno liječenje kroz aplikacije
Riječ je o znanstveno odobrenim aplikacijama s dokazanom dobrobiti po pacijente, ponekad i putem kliničkih testiranja, pojasnio je Olesch i dodao da nije više o običnoj fitnes aplikaciji, nego alatima koji su dizaajnirani da promijene loše navike pacijenata. Te aplikacije mogu pomoći primjerice u liječenju nesanice ili depresije te pomoći pacijentima s kroničnim bolestima da pravilno prate raspored uzimanja lijekova. Prednost njihovog korištenja jest i u tome da praktički nemaju nikakve nuspojave.
2. Nosivi uređaji
Ovdje je riječ o digitalnim uređajima koje nosimo na sebi i koji prate naše vitalne funkcije, poput tjelesne temperature, otkucaja srca ili kisika u krvi. Olesch je tome u prilog istaknuo i statistiku da je 2020. godine samo u Europskoj uniji već 20 posto grđana koristilo smartwatch uređaje ili fitnes narukvice, s tendencijom rasta od pet do sedam posto na godišnjoj razini. Iako ovdje nije riječ o medicinskim uređajima, njihova mjerenja isto tako liječnici ne bi trebalo niti samo olako odbaciti, ako pacijent sugerira da ih se pogleda, dodaje njemčki novinar. No, obzirom da njihovi podaci nisu uvijek točni i da mogu dati takozvane lažne pozitivne rezultate, treba ih koristiti i interpretirati pametno.
3. Stranice namjenjene pacijentima
Riječ je o obliku digitalne komunikacije s trenutno najvećim potencijalom za podršku pacijentima su stranice posvećene upravo pacijentima i s rznim alatima, poput alata za provjeru simptoma, koji pacijentima ond apomaže da vide trebaju li dosita pomoć liječnika, kaže Olesch. U nekim zemljama takve stranice omogućuju pacijentima da sudjeluju u zdravstvenim programima. U konaačnici takve stranice mogu pomoći i zdravstvenim djelatnicima u smanjivanju nenajavljanih izostanaka pacijenata s pregleda.
4. Roboti
Prednosti korištenja robota u digitalnoj komunikaciji se dosad pogazala blagotvornom, kaže Olesch, jer su roboti pomogli u popravljanju raspoloženja pacijenata, proaktivnost, razinu aktivnosti, a dobri su i za pacijente s invaliditetom.
5. ChatGPT
Zdravstveni djelatnici već koriste ChatGPT i to više nije tajna, ističe Olesch i dodaje da korištenje OpenAI-jeve umjetne inteligencije treba biti s oprezom, jer ChatGPT dokazano može i "halucinirati" podatke, odnosno izmišljati činjenice, koje to nisu.
No Olesch smatra da zbog svojih sposobnosti ChaatGPT može biti nadogradnja u odnosu između liječnika i pacijenta, jer može odgovarati na email poruke, upite na društvenim mrežama ili orgnizirati dokumentaciju.
6. AI generirani vizuali
Ovdje je riječ o stvaranju dodatnog sadržaja, koji može pomoći pacijentima u razumijevanju onoga što im se događa u tijelu, primjerice, poput prikaza bolesnog organa korištenjem umjetne inteligencije. Isto tako, AI može generirati vizualan sadržaj primjeren za korištenje na web stranicama ili društvenim mrežama i koji je usmjeren na promoviranje zdravlja općenito, zdravstvenih tema i slično. Tu je kao primjer naveo ranije spomenuti DALL-E, koji može obaviti posao za koji bi inače trebalo potražiti pomoć stručnjaka za grafički dizajn.
7. Istraživanje i znanje
Obzirom da liječnici nemaju vremena jednostavo pročitati sve medicinske studije i prikupiti svo znanje koje se generira u medicini, dok umjetna inteligencija može svo to novo znanje proučiti i iz njega izvaditi najbitnije smjernice u svega nekoliko sekundi. Stoga je riječ o alatu koji liječnicima može uštedjeti jako puno vremena, kaže Olesch. AI isto tako može pomoći liječnicima u poslu i na druge načine, primjerice u komunikaciji s pacijentima na stranim jezicima, ako je potrebno. može uzimati bilješke iz govora, provjeriti gramatičku ispravnost napisanog teksta, a uskoro će moći i napraviti i slajdove za Power Point prezentaciju iz govora, ako je vjerovati Googleu, napominje Olesch.
Zaključak
Njmački novinar isto tako ističe da će liječnici koji AI koriste kao koristan alat zamijeniti liječnike koji to ne čine te poručuje kako treba početi eksperimentirati s korištenjem AI-ja u zdravstvu, istovremeno pazeći na trenutna ograničenja i nedostatke te tehnologije. Napominje kako rad u zdravstvu treba ponovno promisliti ili nanovo osmisliti, jer samo puko dodavanje umjetne inteligencije svom uobičajenom načinu rada ne predstavlja ništa drugo nego samo malo dotjeraniji stari način rada.
