Sve više ljudi suočava se s problemom nemogućnosti isključivanja nakon posla. Točnije, čak i kad im završi službeno radno vrijeme, dobivaju poslovne e-mailove, pozive, odgovaraju na poruke. Taj problem postao je još izraženiji tijekom pandemije koronavirusa kad su mnogi bili prisiljeni na rad od kuće. Neke tvrtke omogućile su svojim zaposlenicima svu potrebnu tehnologiju - vezu na internet, računala, službene mobilne uređaje, no kao da su zbog toga očekivali da ti isti zaposlenici budu dostupni uvijek.
Podaci pokazuju kako se od izbijanja pandemije rad od kuće povećao za gotovo 30 posto, a očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati.
Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofund) pokazalo je da je kod osoba koje posao obavljaju od kuće vjerojatnost kako će raditi više od 48 sati tjedno (što je ujedno gornja granica) više nego dvostruko veća u usporedbi s osobama koje rade u prostorima poslodavca. Gotovo 30 posto takvih radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno rade i tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5 posto radnika koji rade u uredima.
Kako bi to promijenili i osigurali zaposlenima pravo na isključivanje od posla, Europski je parlament pozvao na donošenje europskog propisa kojim se radnicima omogućuje da isključe digitalne uređaje izvan radnog vremena bez negativnih posljedica.
U zakonodavnoj inicijativi usvojenoj s 472 glasova za, 126 protiv i 83 suzdržanih, zastupnici su pozvali Komisiju da predloži propis kako bi se svima koji rade na daljinu omogućilo „isključivanje” izvan radnog vremena, ali i utvrdilo minimalne uvjete za rad na daljinu te pojasnilo radno vrijeme i razdoblja odmora.
Iz Parlamenta ističu kako sve veća upotreba digitalnih alata u radu dovodi do kulture „stalne uključenosti”, koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života. Iako je rad od kuće bio ključan za očuvanje zaposlenosti i poslovanja za vrijeme koronakrize, kombinacija dugog radnog vremena i povećanih zahtjeva dovodi do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu te drugih fizičkih i mentalnih problema.
Stoga, Parlament smatra da je pravo na isključivanje temeljno pravo koje zaposlenicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, e-pošta i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća i godišnji odmor i druge slobodne dane. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste to pravo, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera. Trebale bi osigurati i da radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju, otpuštanju ili drugim negativnim potezima od strane poslodavaca.
Ne možemo napustiti milijune radnika koji su iscrpljeni od pritiska da budu stalno na usluzi i s produljenim radnim vremenom. Sad je trenutak da se zauzmemo za njih i za ono što zaslužuju: pravo na isključenje. To je ključno za naše mentalno i fizičko zdravlje. Vrijeme je da ažuriramo radnička prava kako bi ona odgovarala novoj realnosti digitalnog doba, rekao je izvjestitelj Alex Agius Salib nakon glasanja.
