Studija objavljena u znanstvenom časopisu Journal of the European Economic Association, kojeg izdaje Oxford University Press, ukazuje na to da obično slušamo ljude oko sebe koji nam govore stvari u koje bismo htjeli vjerovati te ignoriramo ljude koji nam govore stvari za koje bismo radije htjeli da nisu istinite. Posljedica toga je da ljudi koji slično razmišljaju, čine se još pristranijima u međusobnoj razmjeni uvjerenja.

Bilo bi razumno da ljudi donose odluke isključivo na temelju dokaza i iskustva, no prethodna istraživanja pokazala su da donositelji odluka imaju "motivirana uvjerenja". Naime vjeruju u stvari djelomice i zbog toga što žele da te stvari budu istinite. Motivirana uvjerenja (kao i razumijevanje koje vodi prema njima) mogu stvoriti ozbiljne pristranosti. Pretpostavljalo se da su motivirana uvjerenja objašnjenje za širenje dezinformacija putem interneta. Takva uvjerenja mogu isto tako objasniti i kretanja na financijskom tržištu.

Postoji jako puno dostupnih objektivnih informacija oko financijskih tržišta, no ipak grupno donošenje odluka i poticanje (za primjer kretanje Game Stop dionica početkom 2021.) mogu rezultirati takozvanim balonima i stvaranjem financijske nestabilnosti.

Znanstvenici su koristili laboratorijske eksperimente kako bi istražili postaju li takve pristranosti u vjerovanjima još drastičnije kad ljudi međusobno razmjenjuju takva uvjerenja. Znanstvenici su spajali parove na osnovu njihovih rezultata na testovima inteligencije, tako da su oba sudionika imala ili iznadprosječnu ili ispodprosječnu inteligenciju. Sudionici studije su nakon sparivanja izmjenjivali uvjerenja oko prijedloga za koji su obje strane željele vjerovati da je istinit - da su oboje u skupini visoke inteligencije.

Eksperiment je otkrio da su ljudi, koji su bili pesimistični oko toga da su u visokointeligentnoj skupini, postali značajno optimističniji kad su uvjerenja izmjenjivali s optimističnim parom.

S druge strane, optimistična osoba uglavnom nije mijenjala svoja uvjerenja ako je s druge strane bila pesimistična osoba. Taj efekt pokazao se posebno snažnim za sudionike studije koji su se nalazili u skupini s ispodprosječnom inteligencijom, gdje je rezultirao posebno jakim pristranostima.

Ukupno gledano, rezultati sugeriraju da se pojačavanje pristranosti događa zato što ljudi selektivno dodjeljuju veću informacijsku vrijednost socijalnim signalima koji podupiru njihovo postojeće vjerovanje.

Na polovici eksperimenta, međutim, znanstvenici su sudionicima dali nepristranu informaciju o tome u kojoj se IQ grupi nalaze i to se pokazalo vrlo učinkovitim u uklanjanju pristranosti koja je bila posljedica inicijalne razmjene uvjerenja. Ti rezultati stoga sugeriraju da pružanje nepristranog, pouzdanog izvora informacija može smanjiti motivirana uvjerenja.

Ovaj eksperiment podupire mnoštvo popularnih sumnji oko toga zašto pristrana uvjerenja postaju sve gora u doba interneta. Primamo puno informacija putem društvenih mreža i ne znamo previše o kvaliteti informacija koje dobivamo. Kao rezultat toga često smo primorani sami donositi zaključke o tome koliko su točne razne opcije i izvori informacija te koliko im možemo dati povjerenja. Naši rezultati sugeriraju da ljudi rješavaju tu zavrzlamu tako što dodjeljuju kredibilitet izvorima koji im govore ono što žele čuti, a to može stvoriti pristranost zbog motiviranog zaključivanja koje s vremenom postaje sve lošije, ističe Ryan Oprea, jedan od autora studije.

Izvor: EurekAlert