Razina zabrinutosti zbog pandemije COVID-19 kod ljudi povezana je s time koliko snažno vjeruju u dezinformacije koje pronalaze na društvenim mrežama, pokazala je između ostalog nova američka studija objavljena u znanstvenom časopisu Telematics and Informatics.

Dva faktora oslabljuju vjerovanje u lažne informacije, vjera u znanstvenike i preferiranje heterogenosti rasprave (razgovor ljudi koji imaju drugačije stavove i mišljenja).

Analiza studije ukazuje i na moguća praktična rješenja za razbijanje širenja dezinformacija o pandemiji, smatra njezin autor Yan Su.

Provjera činjenica je važna i trebala bi se implementirati u platforme društvenih mreža. Kad ne postoji provjera činjenica, ljudi jednostavno biraju vjerovati u ono što je konzistentno s njihovim već utvrđenim vjerovanjima. Isto tako je važno da ljudi izađu iz svojih komfor zona i prostorija u kojoj samo mogu čuti vlastitu jeku te da razgovaraju s ljudima koji imaju različite poglede i političku ideologiju. Kad su ljudi izloženi različitim idejama, onda imaju šanse osvrnuti se na svoje stavove i promijeniti mišljenje, što je posebno blagotvorno u donošenju odluka, pojašnjava Su.

U studiji je sudjelovalo 3080 ispitanika, koji su popunjavali upitnike. Nešto više od njih 480 je reklo da su povjerovali najmanje jednoj ili dvije dezinformacije oko COVID-19, a te su najčešće bile da je SARS-CoV-2 virus proizveden u laboratoriju te da već postoji cjepivo za njega.

Od sudionika studije se zatražilo i da ocijene koliko duboko su vjerovali ili vjeruju u te dezinformacije.

Su je te rezultate usporedio s drugim odgovorima sudionika koji su vezani za korištenje društvenih mreža, razini zabrinutosti i vjere u znanstvenike, kao i koliko ispitanici cijene razgovore s osobama koje imaju drugačije mišljenje o pandemiji.

Otkrio je efekt pojačanja od korisnika društvenih mreža koji su bili posebno zabrinuti oko novog koronavirusa.

Čini se da što više koristite društvene mreže, više ćete biti zabrinuti zbog COVID-19, možda i zato što se na društvenim mrežama nalazi puno neosnovanih teorija i teorija zavjere. To zauzvrat može pokrenuti još veći razinu zabrinutosti i još veće povjerenje u dezinformacije koje se šire društvenim mrežama, ističe Su.

Podaci koji su korišteni u studiji prikupljeni su početkom pandemije, u vrijeme kad je troje od deset Amerikanaca vjerovalo da je novi koronavirus napravljen u laboratoriju.

Izvor: EurekAlert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju