Najveći objekt u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera imao je nekoć uvjete pogodne za život

Prije više milijardi godina patuljasti planet Ceres je možda imao tople, slane vode bogate plinovima, odnosno uvjete pogodne za razvoj mikroba.

Branimir Vorša | 26.08.2025. / 16:00 komentari
Patuljasti planet Ceres
Patuljasti planet Ceres (Foto: Afp)

Puno prije nego što su moderni znanstveni instrumenti stigli do Ceresa, astronomi su se pitali je li taj patuljasti planet u Glavnom asteroidnom pojasu nekoć bio ispunjen vodom. Kada je NASA-ina letjelica Dawn ušla u njegovu orbitu 2015. godine, misterij se napokon počeo razotkrivati.

tri vijesti o kojima se priča Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi MMS poruke, ilustracija Još jedan sigurnosni propust Počele su mu stizati poruke s nepoznatog broja, a onda je otkrio njihove stvarne pošiljatelje Xiaomi YU7 Na struju Potražnja za ovim automobilima je nevjerojatna, a uskoro napokon stižu i u Europu

Ceres je najveći objekt u spomenutom asteroidnom pojasu (između Marsa i Jupitera), sadrži 39 posto njegove ukupne mase i jedini je oblikovan u kuglu vlastitom gravitacijom. Podaci koje je letjelica Dawn prikupila do iscrpljenja goriva 2018. godine, dali su znanstvenicima neviđen uvid u njegovu geologiju i kemiju.

Dokazi o prošlim oceanima

Promatranja su potvrdila da Ceres nema dovoljno radioaktivnog raspada niti plimnog grijanja da bi danas održavao tekući ocean. Za razliku odJupiterovih i Saturnovih prirodnih satelita, Europe i Enceladusa, ostaje geološki hladan.

Ipak, reflektirajuće naslage na površini pokazale su se kao soli, odnosno kao ostaci vode koja je nekoć prodirala iznutra. Na površini su otkrivene i molekule organskog ugljika, što upućuje na moguću biološku složenost ispod njegove kore.

Modelima do novih otkrića

Istraživanje koje je vodio Samuel W. Courville sa Sveučilišta Arizona State, provedeno u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryju, modeliralo je uvjete unutar Ceresa prije 2,5 do 4 milijarde godina. Studija je objavljena u časopisu Science Advances i uključivala je suradnike iz Škole za molekularnu znanost Sveučilišta Arizona State, JPL-a i Sveučilišta Washington.

Modeli su pokazali da je podpovršinski prostor Ceresa možda imao stalan dotok tople vode tijekom njegove rane povijesti. Grijanje radioaktivnim raspadom u jezgru bogatom stijenama i metalima stvorilo je tekuće rasoline obogaćene plinovima oslobođenim iz izmijenjenih stijena.

Implikacije za pronalazak tragova života

Rezultati ukazuju da je Ceres nekoć posjedovao završni potrebni sastojak za mikrobnu nastanjivost. Iako je danas zaleđen i beživotan, njegova prošlost pokazuje da su i svjetovi veličine od oko 940 kilometara u promjeru mogli privremeno sadržavati uvjete pogodne za život.

Izvor: Universe Today

Komentirajte clanke na portalima Nove TV i osvojite vrijedne nagrade

Vezane vijesti