Od ovog mjeseca i korisnici mobilnih uređaja koji imaju podršku za 5G mogu iskoristiti sve prednosti mobilne mreže nove generacije i surfati velikim brzinama na svojim pametnim telefonima. Iako je za neke tema 5G mreža sporna, stručnjaci se slažu kako će 5G donijeti revoluciju i brojne nove mogućnosti u različitim industrijama, od telemedicine, transporta, obrazovanja itd.



No postoji još jedna prednost te mobilne mreže za koju mnogi ne znaju, a to je energetska učinkovitost 5G infrastrukture. Kao i ostale industrije, i telekomi su pod izazovom smanjenja svog ugljikova otiska, odnosno emisije štetnih plinova, dok se u isto vrijeme očekuje veliko povećanje prometa. Upravo bi 5G mogao biti jedno od oružja u borbi protiv klimatskih promjena i ispunjenja zacrtanog cilja o nultoj emisiji štetnih plinova do 2050. godine.

Na Forbesu, uspoređujući s 4G mrežama, naglašavaju kako bi ušteda s 5G-om mogla biti puno veća, zahvaljujući, među inim, činjenici da se kada nema podatkovnog prometa bazne stanice mogu privremeno isključiti, odnosno mogu hibernirati i probuditi se kada se neki uređaj spoji na nju. Bazne stanice odgovorne su za čak 57 posto prosječne potrošnje energije telekoma, a zanimljivo je da su stanice starije generacije trošile samo do 20 posto energije na prijenos podataka, dok se ostala potrošnja odnosila na gubitak topline, baterijske jedinice, neučinkovito hlađenje itd. S 5G-om ta se potrošnja može smanjiti za 40-ak posto.

No najveći potencijal 5G-a u borbi protiv klimatskih promjena i energetskoj učinkovitosti ne leži samo u smanjenju emisije stakleničkih plinova u telekom industriji, već će omogućiti energetsku učinkovitost i utjecati na smanjenje ugljikova otiska i brojnih drugih industrija. Korištenjem modernih tehnologija poput edge i cloud computinga, napredne analitike bazirane na umjetnoj inteligenciji i drugim tehnologijama, 5G pruža platformu zahvaljujući kojoj industrije i gradovi mogu postati energetski učinkovitiji.



Na Forbesu su spomenuli i neke primjere ušteda korištenjem spomenutih tehnologija, uključujući smanjenje broja državnih vozila na cestama nakon provedene analize njihova korištenja u Velikoj Britaniji, kao i smanjenu potrošnju energije i emisija štetnih plinova u jednoj slovenskoj cementari nakon implementacije rješenja za praćenje potrošnje energije svakog proizvodnog procesa. Kako bi broj takvih primjera bio sve veći, a emisije što manje, posebno se naglašava uloga država koje bi trebale surađivati s vlasnicima infrastrukture, mobilnim operatorima i predstavnicima različitih industrija kako bi se razvile zajedničke platforme za jedinstven pristup upravljanju i smanjenju potrošnje energije.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju