U svijetu u kojem se odjednom od nas traži socijalno distanciranje, odnosno držanje odmaka od ljudi, što je prilično teško za obavljanje određenih poslova, uvelike raste važnost - robota. Oni ne mogu dobiti virus, jednostavno je objasnio prednosti robota u odnosu na ljude u situaciju u kojoj se trenutačno nalazimo izvršni direktor kompanije AMP Robotics Matanya Horowitz. S njim se slaže i profesor Richard Park sa Sveučilišta u Clemsonu koji smatra da, jednom kada se pandemija završi, više neće biti povratka na staro jer bi se i svijest ljudi mogla djelomično promijeniti te bi i kritičari robotizacije mogli uvidjeti prednosti robota.

Osim što među njima nema mogućnosti širenja virusa (povezanim robotima prijetnja mogu biti samo računalni virusi i maliciozni softver), oni su često učinkovitiji, tj. produktivniji u odnosu na ljude, mogu raditi u smjenama od 24 sata, a vlasnicima kompanija najvažnije je da su (dugoročno) jeftiniji i isplativiji. No rastuća popularnost robotizacije tijekom pandemije nosi i jednu lošu vijest za radnike za budućnost poslije koronavirusa, a ta vijest je da će potražnja za ljudima biti manja. Realni scenarij za neke od kompanija koje su masovno dijelile otkaze jest da, jednom kada se proizvodnja i prihodi vrate na vrijeme prije pandemije, one neće ponovo zapošljavati isti broj ljudi, već bi neka radna mjesta mogla popuniti roboti.

Kompanije će uvidjeti prednosti robota

Robot služi čovjeka
Robot služi čovjeka (Ilustracija: Getty) (Foto: Ilustracija: Getty)

U posljednjih mjeseci svjedočimo brojnim takvim primjerima, a jedan od njih je i industrija recikliranja te AMP Robotics bilježi veliki porast potražnje za njihovim robotima baziranim na umjetnoj inteligenciji za razvrstavanje otpada. Oni mijenjaju ljude koju su dosad stajali jedni pored drugih i stavljali plastiku, papir, karton i drugi otpad u posebne spremnike. Kompanije koje su prije krize tražile jednog do dva robota, sada ih traže puno više te je za očekivati da će se potražnja nastaviti i nakon koronakrize.

Recikliranje je samo jedan od primjera - npr. i u PayPalu sada se masivno koriste chatbotovi za komunikaciju s korisnicima, a kako i Googleovci rade od doma, moderacija sadržaja većinom je sada prebačena softveru i umjetnoj inteligenciji. Veliki broj ljudi tijekom krize uvidjet će prednosti mobilnog bankarstva pa će i u budućnosti nastaviti plaćati račune te obavljati većinu bankarskih poslova putem mobilnih aplikacija, umjesto odlazaka u poštu ili bankovne poslovnice. Sve će se manje koristiti gotovina, dok će se plaćati beskontaktno karticama ili mobilnim telefonima.

Iako bi se mjere karantene i izolacije mogle s vremenom ublažiti, za pretpostaviti je da će se neka vrsta socijalne distance nastaviti i dalje, sve do pronalaska cjepiva. Zbog toga će porasti popularnost i trgovina bez zaposlenika poput Amazonovih trgovina Go u kojima uopće nema blagajni, već pod budnim okom kamera i senzora korisnici, nakon registracije prilikom ulaska, samo uzimaju stvari s polica i napuštaju trgovinu. Nema ni korištenja bankovnih kartica jer im se novac skida direktno s računa, a trgovina zna broj kartice jer su se korisnici registrirali pri ulasku, a račun za registraciju povezan je s podacima Amazona i bankovnom karticom koja se koristi na toj stranici. U takvim trgovinama ne samo da nema blagajni, već nema potrebe ni za skeniranjem proizvoda jer sve što uzmete prate kamere i odmah vam stave na račun.

Knightscopeov robot (Foto: Knightscope)

U sve većem broju trgovina (i u Hrvatskoj) koriste se brze blagajne na kojima kupci sami skeniraju i plaćaju račune, a možemo očekivati da će se povećati popularnost robota koji, umjesto ljudi, u trgovinama provjeravaju stanje na policama i pune ih s novim proizvodima. Čini se da se neke stvari, kada korona jednom postane prošlost, odnosno kada budemo imali cjepivo i lijekove pa zbog virusa SARS-CoV-2 više ne budemo morali živjeti u izolaciji, nikada neće vratiti na staro. Dio ljudi koji je ostao bez posla tako se više neće moći vratiti na stara radna mjesta jer će ih zamijeniti učinkovitiji i jeftiniji roboti pa im neće ostati ništa drugo nego se prilagoditi novim uvjetima života i rada i educirati se za drukčije poslove.

Izvor: New York Times