O Nikoli Žiniću neki su čuli više toga, neki manje, no poznato je da upravo Nikola, zajedno sa svojim partnerom Davorom Bruketom vodi jednu od najboljih malih kreativnih agencija u svijetu.
Kriza je pogodila svakog poduzetnika pa tako i agenciju Bruketa&Žinić. Kako su uspijeli izvući maksimuim iz takve situacije, kako su se prilogđavali i kakvi su novi trendovi na tržištu objasnio nam je Nikola u intervjuu.
1. Vjerojatno ne trebaš neko posebno predstavljanje, s obzirom da te puno ljudi zna. No za one koji prvi put čuju za tebe, možeš ukratko napisati rečenicu dvije o sebi?
Za one koji prvi put čuju za mene, s Davorom Bruketom sam osnivač kreativne agencije Bruketa&Žinić OM, najbolje internacionalne male agencije (prema prizanju AdAge-a za 2013. godinu) i druge najefikasnije agencije na svijetu (prema Effie indexu 2012). Agencija broji preko 300 međunarodnih i domaćih nagrada za komunikaciju i dizajn. U agenciji sam jedan od kreativnih direktora.
Za one koji su već čuli za mene, upravo sam završio mali test na Facebooku na temu što bi zapravo trebao raditi u životu. Rezultat: Astronaut. :). Kaže da volim istraživati i da me zanima svijet oko nas i kako on funkcionira, da volim tražiti druge perspektive i da sam jedinstven. Test kaže da bi se mogao dobro snaći i kao istraživač i kao učitelj. Taj test je zadovoljio moj ego.
2. Zadnjih nekoliko godina dosta toga se događa u Bruketa&Žinić agenciji. Možeš li nam navesti nekoliko značajnijih stvari?
Agencija napreduje iz dana u dan. Kako smo riječ kriza zamijenili s riječi promjena tako smo se počeli i mi mijenjati. Mislim da je to bila najvažnija stvar koju smo promijenili. Nakon toga smo se malo “stisnuli” kako bi se mogli proširiti.
Rezultat toga je širenje agencije po vertikali i po horizontali. Otvorili smo urede u Azerbejdžanu, Beogradu i u Austriji. Pored Brandoctora otvorili smo Brlog (digitalnu agenciju) i Brigadu (shop koncept agenciju). Pokrenuli som i vlastiti brand odjeće od eco pamuka Brokula&Ž.
Pojačali smo i kreativni agencijski tim. Dolaskom Dragana Lakičevića (Grey) i Siniše Waldingera (BBDO) dodatno ulažemo i u naš glavni proizvod. Neočekivane efikasne ideje.
Dakle, nije dosadno. Tempo je žestok i to je ono što nas jako veseli.
3. Koliko se agencije promijenila unazad 10 godina i koje stvari su se najviše promijenile?
Ne mislim da smo se nešto drastično promijenili. Mi se razvijamo. Stvari od jučer ne mogu biti iste kao danas. Stagnacija je nešto od čega bježimo. Trebamo biti stalno spremni za promjene jer jedino oni koji su spremni mijenjati se, opstaju. Ona naša bit ostaje uvijek ista. Mi živimo ono što radimo.
Postanite fan na Facebooku ako već niste!
4. Gdje vidiš marketing za 5 godina?
Bit komunikacije se neće mijenjati. Traženje uvida i kreiranje sadržaja je svevremenski. Ono što se mijenja su kanali komunikacije i način na koji se dolazi do podataka za istraživanje. Novi kanali komunikacije su samo dobrodošli i nas kreativce inspiriraju da budemo kreativniji i efikasniji.
Koji će to novi mediji biti prisutni za 5 godina, nemam pojma. Ali sigurno sljedećih godina čvrstu poziciju će držati mobilni uređaji i relevantan sadržaj za njih.
Isto tako budućnost (koja se događa već sada) je i stvaranje sve efikasnijih algoritama za obradu podataka. Ali ti algoritmi će trebati poštivati i privatnost korisnika. Privatnost korisnika je veliki izazov s kojim će se sresti naša industrija i svakako će se tu pojaviti nove regulative, nova pravila igre.
5. Nedugo sam čuo zanimljivu stvar. Budžeti iz tiska i radija umjesto na internet sele se na TV. Možeš li reći kako ti to vidiš iz svog iskustva?
TV je kod nas još uvijek najefikasniji medij i to se može dokazati. Online komunikacija još uvijek muku muči s dokazivanjem efikasnosti (uloženo vs povrat). Svi vide potencijal u online komunikaciji pa zato i sele budgete iz tiska koji je rapidno pao po tiraži u zadnje vrijeme. Za radio nisam siguran. Mislim da je to još uvijek isplativ medij kod nas. Trebao bi to provjeriti. Mjesto prodaje postaje sve značajniji kanal.
Ali sve ovisi o tome kome se obraćate. Za neke klince danas i TV nije više relevantan tako da nema generaliziranja. Svakom komunikacijskom projektu se pristupa jedinstveno i pokušava se dokazati isplativost prilikom odabira medija. Danas nam je na raspolaganju na stotine komunikacijskih kanala što nije nimalo lak zadatak.
6. Internet je promijenio mnogo toga, vjerujem i vaš posao u agenciji. Možeš li nam reći što se najviše promijenilo?
Otvorili su se novi kanali komunikacije. Bit se nije promijenila. Mi i dalje tražimo relevantan sadržaj za distribuciju. Internet nam je omogućio da na još kreativniji i precizniji način to možemo podijeliti. Omogućio nam je mikrotargetiranje.
7. Otvorili ste nove urede van Hrvatske. Kako se vaš posao razlikuje u Austriji, Srbiji, Azerbejdžanu u odnosu na Hrvatsku?
Svako tržište je specifično za sebe i tako mu pristupamo. Austrija je ful razvijeno tržište i poseban je izazov za nas. Srbija je dosta slična nama po razvijenosti, ali u nekim stvarima totalno drugačija. U Azerbejdžanu je naša industrija dosta mlada i ful je interesantno biti na početku nečega s velikim iskustvom koje imamo na drugim tržištima.
Još uvijek je za nas sve to novo i koristimo ovo vrijeme da učimo i da se međusobno upoznajemo. Naša mreža ureda nam je omogućila još veću razmjenu ideja. Veseli nas pogledi različitih kultura na istu stvar. To nas je ful otvorilo, taj pogled iz “helikoptera”.
8. Pojavom krize, marketinške aktivnosti u kompanijama drastično su srezane. Kako ste se vi suočavali s tim problemom? Koja je ključna stvar da bi se zadržao klijent?
Da, budgeti su drastično pali i svi se trebamo tome prilagoditi. Volim reći da smo nekada možda živjeli i iznad svojih mogućnosti pa nas je sada to lupilo po glavi. Svi se zajedno trebamo mijenjati.
Ključna stvar je razumjeti klijenta i njegov biznis. Slušati ga pa će onda on poslušati i tebe. Nema tu atomske fizike. Ne pravi se pametan pred klijentom jerbo on bolje razumije svoj posao od tebe. Naravno da je potrebno imati i malo kemije.
9. Što misliš o pokretanju posla u Hrvatskoj? Ima li to smisla ili bi se svi trebali orijentirati na svjetsko tržište?
Kada smo mi počinjali 1995. godine situacija je bila još gora od ove. Imali smo prilike otići, ali nekako smo si mislili ako još i mi odemo tko će ostati. Ne treba odustajati. Treba pokušavati. Nije sjajna situacija. Posao se gradi korak po korak. Često nas ponesu nerealna očekivanja.
Prije par mjeseci sam bio u žiriju Zagrebačke Banke za projekte “Moja Prilika”, male startupove. Bilo je sjajnih malih poduzetničkih ideja koje imaju veliki potencijal. Treba biti strpljiv i hrabar. Nije jednostavno biti poduzetnik. Ako imate dobru ideju svjetska tržišta su danas dostupnija nego ikada prije. Imamo sjajnih primjera iz naše zemlje.
S druge strane, zašto robovati pokretanju posla u Hrvatskoj. Ako mislite da to možete lakše drugdje, GO! Putevi do uspjeha su različiti i trebamo biti svjesni da ne moramo svi uspjeti.
10. Koji će prema tebi biti top 5 zanimanja za 5 godina?
Dizajner “pametnih” prostora, vertikalni farmer, konzultant za privatnosti, prodavač vremena, dizajner avatara samo su neki od njih.
