Kao posljedica, odnosno komplikacija nakon teškog oblika bolesti COVID-19 kod pacijenata sad je službeno prepoznato i oštećenje bubrega. Ono što je manje jasno jest koliki je rizik za pacijente koji su imali blaži oblik te bolesti.

Američki znanstvenici su, u studiji koja je objavljena u znanstvenom časopisu Journal of the American Society of Nephrology, prikupili podatke 89.216 osoba koje su se oporavile od COVID-19 i to nakon najmanje 30 dana od završetka bolesti te 1.637.467 ljudi koji nisu imali tu bolest, kako bi usporedili rizike od poremećaja u radu bubrega.

Analiza podataka pokazala je da ljudi koji su imali COVID-19 imaju povećan rizik od akutne bolesti bubrega te značajnih po bubrege štetnih događaja - pada procijenjene brzine glomerularne filtracije (eGFR) od najmanje 50 posto nakon otkrivanja infekcije, završne faze bolesti bubrega ili svega što uzrokuje smrtnost.

Kad je riječ o razvoju zadnje faze bolesti bubrega, pacijenti s transplantiranim bubregom ili koji su na dijalizi imaju triput veći rizik nakon oporavka od COVID-19. Znanstvenici su otkrili 4,65 slučajeva na 100 osoba kod ljudi koji su preboljeli COVID-19, u usporedbi s 1,43 slučaja na 1000 osoba među općom populacijom koja nije imala COVID-19.

Razina opadanja eGFR kod onih koji su se oporavili od COVID-19 bila je sukladna težini bolesti, odnosno kod blagih simptoma opadanje je bilo manje, a kod težih veće.

Ovi rezultati sugeriraju nakon akutne faze infekcije s COVID-19 ljudi doživljavaju veći rizik od problema s radom bubrega. Njega pacijenata nakon COVID-19 trebala bi uključivati i obraćanje pažnje i liječenje akutne i kronične bolesti bubrega, ističe Ziyad Al-Aly, voditelj studije i direktor epidemiološkog centra Veteranske bolnice u St. Louisu u američkoj saveznoj državi Missouri.

I dok COVID-19 pridonosi pogoršanju već postojeće bolesti bubrega, Al-Aly dodaje da rezultati studije sugeriraju kako postoji i rizik razvoja istih problema i kod ljudi koji nisu prethodno imali problem s radom bubrega.

Izvor: The British Medical Journal