Pandemija novog koronavirusa dosad je uzrokovala više od 100 milijuna zaraženih virusom SARS-CoV-2, a od bolesti COVID-19, koju taj virus uzrokuje, dosad je preminulo 2,23 milijuna ljudi u svijetu. Dok većina zaraženih novim koronavirusom ima tek blage simptome ili ih čak nemaju, neki oboljeli pacijenti imaju simptome koji se zadržavaju jako dugo i često su ozbiljno iscrpljujući za zdravlje i tijelo.

Ipak, dosad je bilo nejasno utječe li COVID-19 dugoročno i na djecu, a novo znanstveno istraživanje koje čeka recenzije i koje je objavljeno na repozitoriju medRxiv, otkriva prve rane podatke na tom polju.

Ustrajnost simptoma bolesti COVID-19 više od nekoliko tjedana, prvi put je u Italiji okarakterizirana kao "dugi COVID". Otad je provedeno puno studija o dugom COVID-u, no sve su obuhvaćale samo odraslu populaciju. Jedna studija iz Wuhana pokazala je da su tri četvrtine od 1700 pacijenata koji su sudjelovali u tom istraživanju imale simptome bolesti i šest mjeseci nakon inicijalne dijagnoze.

Dugi COVID međutim, čini se, ima značajan utjecaj i na djecu.

Postoje izvješća o, doduše rijetkim, slučajevima u kojima su djeca oboljela od COVID-19 razvila sistemsku bolest, uključujući multisistemski upalni sindrom. Kod tog sindroma mnogi dijelovi tijela, uključujući srce, pluća, mozak, bubrege, kožu, oči i crijeva, postanu upaljeni, obično nakon blažeg oblika bolesti COVID-19. Dok smrtnost u tim slučajevima nije uobičajena, oko 70 posto takvih pacijenata zahtijeva intenzivnu njegu u bolnici.

U navedenoj studiji koja čeka znanstvene recenzije istraživanje se bavilo analizom djece u dobi do 18 godina kojoj je dijagnosticiran COVID-19 na jednoj žarišnoj točki. U studiju nisu uključena djeca s teškim simptomima.

Zdravstveni podaci o djeci dobiveni su od skrbnika te su prikupljeni upitnikom koji je napravila istraživačka skupina za dugi COVID, ISARIC. Svi razgovori s djecom provedeni su između 1. rujna 2020. i 1. siječnja 2021. godine.

Klasificirani su na simptomatske i asimptomatske te prema daljnjoj potrebi za hospitalizacijom. Konačna kategorizacija napravljena je na osnovi vremena od postavljanja dijagnoze bolesti do trenutka intervjua.

U studiji je ukupno sudjelovalo 129 djece, koja su dobila COVID-19 između ožujka i studenog 2020. godine, prosječne dobi od 11 godina. Broj dječaka i djevojčica bio je podjednak.

Kod troje djece javile su se komplikacije u obliku multisistemskog upalnog sindroma, a dvoje je djece imalo miokarditis (upalna bolest mišićnog sloja srca).

Prosječno vrijeme od postavljanja dijagnoze do razgovora sa znanstvenicima iznosilo je oko 163 dana. Od ukupnog broja djece njih oko 42 posto u potpunosti se oporavilo, 53 posto djece imalo je jedan ili više simptoma bolesti 120 ili više dana nakon postavljanja dijagnoze, što odgovara dijagnozi dugog COVID-a.

Zapanjujuće, 36 posto ispitane djece imalo je jedan ili dva simptoma bolesti u vrijeme razgovora, a 23 posto njih je imalo tri ili više simptoma u to vrijeme.

Prema težini simptoma, najviše se djece žalilo na nesanicu, njih oko 20 posto, dok ih se 15 posto žalilo na respiratorne simptome, među kojima su i bolovi u prsnom košu te stezanje u prsima. Oko 12 posto djece žalilo se na začepljen nos, dok ih se oko 10 posto požalilo na umor, otežanu koncentraciju i bolove u mišićima. Oko sedam posto djece požalilo se na bolove u zglobovima. Glavobolje i lupanje srca također su bili česti simptomi.

Svi navedeni simptomi bili su češći kod djece koja su simptomatski bila oboljela od COVID-19 ili koja su bila hospitalizirana. Interesantno je, međutim, da su navedeni simptomi otkriveni i kod asimptomatski oboljele djece.

Navedena studija prva je jasno pokazala da dugi COVID postoji i kod djece, kao i kod odraslih.

Studija je provedena u jednoj bolnici, no znanstvenici nastavljaju s istraživanjem dok ne prođu 24 mjeseca od postavljene dijagnoze. Isto tako, namjeravaju uključiti i kontrolna istraživanja kućanstava djece koja su sudjelovala u studiji.

Rani podaci ove studije pokazali su da dok djeca pate od blažih simptoma COVID-19 ili su asimptomatski zaražena, ta bolest ipak možda ostavlja značajan trag i na njima.

Izvor: News Medical

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju